O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
PRIZNAJTE KOSOVO ZA ULAZAK U EVROPU I ŠTO PRE UVEDITE SANKCIJE RUSIJI!
11. Jun 2022. godine
Večernje novosti
NEMAČKI KANCELAR ŠOLC TOKOM RAZGOVORA SA VUČIĆEM U BEOGRADU POTPUNO OTVORIO KARTE I NAŠOJ DRŽAVI I VLASTI ISPORUČIO KATEGORIČNE ZAHTEVE

Predsednik: Vi radite svoj posao, a mi ćemo raditi naš

PRIZNAJTE Kosovo da biste postali članica Evropske unije.

Uvedite sankcije Rusiji i zauzmite pozicije Evrope o ratu u Ukrajini. Nije dobro da Beograd pospešuje secesionističke tendencije u Bosni i Hercegovini.

Ovo su uslovi koje je, baš kao što su "Novosti" i najavile, u prestonicu juče doneo nemački kancelar Olaf Šolc, i tako u potpunosti ogolio inače poznate stavove Berlina koji su u suprotnosti sa pozicijama Srbije.

S druge strane, među ova tri teška tega našla se i jedna dobra ponuda. Doduše, i dalje u magli, ali potvrđena je Šolcova nada da za Srbiju i Zapadni Balkan postoji mesta u EU, a da je potrebna nova dinamika.

Ipak, uz komentar da će se napredak desiti dok je on živ i da će za ulazak u EU biti potrebno doneti i hrabre poteze.

Upravo takav mogući "hrabar potez" najavljen je nekoliko sati ranije dok je Šolc u Prištini izgovarao rečenicu da "kada je reč o dijalogu Beograda i Prištine, treba da se dogovori sveobuhvatni sporazum koji mora da reši i pitanje priznavanja, jer je nezamislivo da dve zemlje koje se međusobno ne priznaju, postanu članice Evropske unije". Time je prvi put zvanično pomenut zahtev o priznavanju, dok su dosad evropski funkcioneri i birokrate govorili o "pravno obavezujućem sveobuhvatnom sporazumu o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine".

Dolazak Šolca počeo je dočekom na aerodromu, gde mu je dobrodošlicu poželeo predsednik Aleksandar Vučić, a zatim je poseta nastavljena razgovorima lice u lice dvojice zvaničnika, kao i susretom delegacija u Palati "Srbija".

- Ovo je naš treći razgovor, beskrajno sam zahvalan Šolcu što je došao da iskreno razgovaramo.

Ljudi lako pređu preko toga da Srbija i Nemačka sve bolje sarađuju po pitanju ekonomije i da u prva četiri meseca imamo povećanje od 25,7 odsto trgovinske razmene u odnosu na prošlu godinu. Očekujemo da razmena ove godine bude 7,5 milijardi, a nadam se da će ubrzo skočiti na deset, a broj zaposlenih u nemačkim firmama na 100.000 ljudi - započeo je Vučić obraćanje ekonomskim pitanjima, ali je ubrzo dodao da je bilo reči i o teškim temama.

On je naveo da je Šolc na decidiran i oštar način tražio da se priključimo sankcijama protiv Rusije i da podržimo restriktivne mere EU. Preneo je da je bilo reči i o KiM.

- Ukazao sam na sve što je neispunjeno iz Briselskog sporazuma i da moramo da pravimo mnogo malih koraka da bismo jednog dana napravili veći. Daćemo sve od sebe da u okviru dijaloga napravimo napredak u odnosima sa Prištinom.

Govorio sam i o našoj poziciji specifičnih odnosa sa Rusijom zbog KiM, energetike, ali o i tradicionalnim vezama. Rusija nas u SB UN podržava po pitanju KiM, a ne neke druge zemlje. Ne mislimo da su sankcije dobra stvar, dobro ih se sećamo, ali smo opet bili fer i osudili smo napad na Ukrajinu, jer se držimo međunarodnog prava. Zahtev Šolca je da sankcije uvedemo juče, ali sam objasnio stavove i činjenice koje su malo drugačije iz našeg ugla - istakao je Vučić, i dodao da je važno što Šolc ističe evropsku perspektivu i da mu u potpunosti veruje da želi da Srbija bude u EU.

Šolc je poručio da je razgovor nastavljen baš onde gde je stao kada je Vučić bio u Berlinu 4. maja: - Razgovarali smo o nizu tema, imamo dobre ekonomske odnose, potpisan je i sporazum u oblasti kulture. Ekonomski odnosi nastavljaju da se razvijaju i taj trend će se povećavati. Ipak, imam i nekoliko primedaba.

Zatim je podsetio da je Solunski proces započeo još pre 20 godina i da niko nije verovao da će toliko trajati pridruživanje, te otkrio karte šta treba da se uradi kako bi se rampa na putu ka Briselu podigla.

- Pokušavamo da pokrenemo proces pristupanja i tome ću dati veliki značaj.

Ali, tu je strašan rat koji je Rusija započela protiv Ukrajine, ima veliki broj žrtava, uništeni su gradovi i sela i veliki su gubici u vojskama. Ovo je stravično besmislen rat za imperijalističku viziju Rusije.

Važno je da svi zajedno pokažemo solidarnost sa Ukrajinom i da joj pomognemo da se brani. Uveli smo sankcije i važno je da se što veći broj zemalja priključi, jer je to instrument, osim isporuke naoružanja, da se pomogne Ukrajini da brani suverenost - rekao je Šolc, i još jednom podvukao da je vreme da se sankcijama priključe sve zemlje kandidati.

On je zatim rekao da je potrebno da se u dijalogu Beograda i Prištine postigne mnogo malih koraka da bi se došlo do većeg i da nema smisla ugroziti budućnost BiH i "pospešiti secesionističke tendecije".

Iako je u Beogradu tokom konferencije za novinare malo ublažio retoriku, novinari su ga podsetili šta je o Kosovu rekao nešto ranije u Prištini.

- Nemački stav o Kosovu je jasan. Sada svi treba da se angažuju da se dođe do napretka, korak po korak, i obe strane moraju dati doprinos i odgovorne su da se ne blokira dijalog - naveo je Šolc.

Predsednik Vučić je brzo odgovorio, pojašnjavajući pozicije Beograda: - Da biste vi razumeli, mi ne reagujemo na taj način da kada nam neko zapreti da odmah moramo to da uradimo.

Danas smo čuli da se traži međusobno priznavanje, a nikada to nismo čuli ranije, nego se pominjala sveobuhvatna normalizacija, i nikada niko nije govorio o međusobnom priznavanju, osim SAD.

Sada razumem da se stvari menjaju na štetu Srbije.

Ali, ako mislite da treba da nam pretite jer želimo da sačuvamo poredak UN i da dođemo do kompromisnog rešenja - nema problema.

Mi svoj posao, vi svoj.

Vučić je podsetio i da predstavnici Beograda nikada nisu odbili sastanak sa delegacijom Prištine, te da je dokument o nestalim osobama mogao da bude potpisan i pre godinu dana: - Da ne pričam sada zašto nismo potpisali. Nemojte da se ljutite, ali onoliko koliko vi volite teritorijalni integret Ukrajine, mi volimo teritorijalni integritet Srbije i poštujemo Rezoluciju 1244, koja poštuje teritorijalni integritet Srbije. Ovo o međusobnom priznavanju za nas je iznenađenje i ostaje da sagledamo kako da se odnosimo prema tome - rekao je Vučić.

- Borićemo se da dijalog sa Prištinom napreduje, a vi, ako budete zadovoljni, pokažite nam, ako ne, recite nam i to. Mogli ste dosad i bez Srbije, nas može da boli, vas ne.

Na pitanje novinara kada se i u kom dokumentu promenila pozicija oko Kosova, a na štetu Srbije, Šolc je naveo da je stav Nemačke već dugo poznat, te da je "rekao nešto što je očigledno".

Inače, pričalo se i o gasu i predstojećoj zimi. Šolc je ponudio pomoć za diverscifikaciju Srbije i smanjenje zavisnosti od ruskog gasa, za šta je potreban interkonektor ka Bugarskoj i prema Severnoj Makedoniji.n

Antrfile:

NE SMETA IM LAVROV U TURSKOJ

NA pitanje kako reaguje na to što EU i NATO ćute na posetu ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova Turskoj, a reagovali su na njegov najavljeni dolazak u Beograd, koji se na kraju nije ni dogodio, Vučić je rekao: - To je nešto na šta mi moramo da se naviknemo, brojčano smo mala zemlja i to je tako. Kad Lavrov ne dođe u Srbiju, kriva je Srbija, a kada ode u Tursku, nikom ništa.

KURTI: IDEMO U PROGRAM NATO

PREMIJER privremenih institucija na KiM Aljbin Kurti zahvalio je Nemačkoj na podršci za članstvo u Savetu Evrope i ponovio da Priština namerava da podnese zahtev do kraja godine za prijem u članstvo Programa NATO Partnerstvo za mir, kao i da je "zbog tesnih odnosa Rusije i Srbije na Kosovu dalje potrebno prisustvo NATO". Kada je reč o dijalogu sa Beogradom, Kurti tvrdi da se Priština pokazala kao "kreativna i konstruktivna strana, ali Srbija blokira rešenja".

Podsetio je i na bombardovanje NATO SRJ i dodao da su "prošle 23 godine otkako su se Nemačka i 18 drugih zemalja ujedinile protiv genocida Srbije" i da je dolazak Šolca dva dana pre obeležavanja godišnjice ulaska NATO trupa - simboličan.

VUČIĆ SINOĆ PRISUSTVOVAO RADNOJ VEČERI U SOLUNU

ZAJEDNIČKIM SNAGAMA ZA DOBROBIT

PREDSEDNIK Srbije Aleksandar Vučić sinoć je prisustvovao i radnoj večeri u Solunu, koju je organizovao grčki predsednik Vlade Kirjakos Micotakis.

Na ovom sastanku okupili su se šefovi država i vlada u okviru regionalne inicijative "Proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi".

Predsednik je sinoć objavio i fotografiju na svom instagram-profilu.

- Dan pun obaveza i važnih susreta završavamo u Solunu, na radnoj večeri koju je organizovao dragi prijatelj Kirjakos Micotakis. U manje formalnoj atmosferi, razmotrili smo mnogo važnih tema, ali i razgovarali o prilikama koje se otvaraju kada je u pitanju naš region i koje možemo da iskoristimo zajedničkim snagama za dobrobit svih naših građana - pisalo je u opisu fotografije.

Uz Vučića, radnoj večeri prisustvovali su premijer Albanije Edi Rama, predsedavajući Predsedništva BiH Šefik Džaferović, hrvatski premijer Andrej Plenković, nemački kancelar Olaf Šolc, premijer Severne Makedonije Dimitar Kovačevski, predsednica Moldavije Maja Sandu, predsednik Crne Gore Milo Đukanović, predsednik Slovenije Borut Pahor, zamenik MSP Turske Faruk Kajmakči, generalna sekretarka Saveta za regionalnu saradnju Mejlinda Bregu i Vjosa Osmani. A. Z. K.

BRNABIĆEVA I ŠIB POTPISALI SPORAZUM

KULTURA, NAUKA I OBRAZOVANJE KAO SPONA

SPORAZUM o saradnji između vlada Srbije i Nemačke u oblasti kulture, obrazovanja i nauke potpisali su juče u Beogradu premijerka Srbije Ana Brnabić i ambasador Nemačke u našoj zemlji Tomas Šib. Oni su istakli da se na ovaj način saradnja između dve zemlje podiže na viši nivo, i izrazili zadovoljstvo što je sporazum potpisan u danu kada je u poseti Beogradu nemački kancelar Olaf Šolc.

- Ovo je rezultat dugotrajnog rada na usaglašavanju svega onoga što ovaj sveobuhvatni sporazum sadrži. Na ovome smo radili više od deset godina - rekla je Brnabićeva, i navela da će sporazum najviše koristiti obrazovnim institucijama, naučnim institutima, kulturnim ustanovama, filmskoj produkciji, ali i mladima, jer se odnosi i na saradnju u oblasti omladinskog preduzetništva i sporta.

Premijerka je podsetila i da je Nemačka naš najvažniji trgovinski partner i najveći bilateralni donator, a da je prošle godine bila rekordna robna razmena.

AMBASADOR HIL O PROJEKTU POVEZIVANJA REGIONA

"OTVORENI BALKAN" NIJE ZAMENA ZA EU

AMBASADOR SAD u Srbiji Kristofer Hil izjavio je juče da Sjedinjene Države podržavaju inicijativu "Otvoreni Balkan", jer stvara modele saradnje među zemljama Zapadnog Balkana i da je to bio razlog njegovog prisustva samitu OB u Ohridu.

- SAD podržavaju sve napore ka regionalnoj integraciji, a ovde se radi o jednom naporu koji je iznedren iz samog regiona i stigao je dalje od svih prethodnih - rekao je Hil.

Povodom komentarA u pojedinim medijima da je ta inicijativa zamena za prijem u Evropsku uniju, Hil je istakao da "Otvoreni Balkan" ne može da bude alternativa članstvu u EU.

Autor: S. ROVČANIN TOMKOVIĆ M. STANOJKOVIĆ
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti