O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
SNAGE ODKB UŠLE U KAZAHSTAN
8. Januar 2022. godine
Politika
Oko 2.500 pripadnika ruskih i beloruskih snaga već je pristiglo na teren, a osnovni zadatak im je da čuvaju važne vladine i druge strateške punktove, kao i da pomognu u uspostavljanju mira i sigurnosti građana

Slobodan Samardžija

Vojne snage zemalja članica „Organizacije ugovora za kolektivnu bezbednost" (ODKB), ušle su u Kazahstan kako bi povratile mir narušen pred Novu godinu, a nakon odluke tamošnjih vlasti da drastično povećaju cenu tečnog gasa, koji se u ovoj centralnoazijskoj zemlji masovno koristi kao automobilsko pogonsko gorivo. Protesti su izbili 2. januara u zapadnom delu zemlje u gradu Žanaozenu i brzo se proširili na druge delove zemlje, poprimivši prave rušilačke razmere.

Snimci nasilja i paljevina iz Almatija i drugih gradova munjevito su obišli svet. Kamere su zabeležile trenutke kada demonstranti silom upadaju u pojedine državne zgrade, uništavaju arhivu, razoružavaju pripadnike snaga bezbednosti i vojske, odnose zaplenjeno oružje... Do sada je potvrđena pogibija najmanje

29 osoba. Na meti su se našle i televizijske stanice, komunikacije su prekinute, tako da se novinari na terenu snalaze kako znaju i umeju. Vlada Askara Mamina morala je da podnese ostavku. Ministri su ostali na svojim mestima dok se situacija ne razreši i dok se ne održe vanredni izbori.

Predsednik KasimŽomart Tokaev, koji je na dužnosti od marta 2019. godine, procenivši da u aktuelnim događajima postoji umešanost i nekih stranih službi, odlučio se na uvođenje vanrednog stanja i obratio se saveznicima iz ODKB za pomoć. Kako je saopšteno, glavni cilj akcije stranihtrupaje obezbeđivanje mira i stabilnosti u zemlji i odvija se u punoj saglasnosti sa Poveljom ove organizacije.

Prema očekivanju, odluka zemalja članica „Organizacije ugovora za kolektivnu bezbednost" da se upletu u kazahstanske događaje izazvala je negativne komentare na Zapadu, pre svega u SAD. Mnogi su naime požurili da ovakav potez okvalifikuju kao upad ruske vojske u susednu zemlju, iako je sve obavljeno u skladu sa postojećim međudržavnim sporazumima i na direktan zahtev iz prestonice Kazahstana, Nur Sultana.

Pripadnici ruskih i beloruskih snaga, njih oko 2.500, već su pristigli na teren. Osnovni zadatak im je da ču

vaJu važne vladine i druge strateške punktove kao i da pomognu u uspostavljanju mira i obezbeđivanju sigurnosti građana. Kako se napominje u odluci o ulasku u Kazahstan, pristigli pripadnici ODKB imaće pravo da u slučaju pretnji sopstvenoj bezbednosti, upotrebe i vatreno oružje.

Navodi se i da će, ukoliko rukovodstvo Kazahstana proceni da se situadija stabilizovala i da je sve pod kontrolom domaćih snaga bezbednosti, operacija biti okončana, a strane trupe povučene preko granice.

Ono što svakako treba imati u vidu jeste da u devetoj po veličini zemlji na našoj planeti, ali u kojoj živi jedva nešto više od 19 miliona stanovnika, postoji čak 131 etnička grupa: Kazasi, Rusi, Ukrajinci, Uzbeci, Nemci, Tatari... Dakle, situacija karakteristična za bivši SSSR, ali koja je pokazaladaje iutakvoj mešavininaroda suživot sasvim moguć. Valja pomenuti da se različitosti ogledaju i u mnoštvu religija među kojima je islamska zastupljena sa više od 70 procenata vernika.

Dodajmo i podatak da Kazahstan deli granicu sa Rusijom, i to u dužini od gotovo 7.000 kilometara, što u bezbednosnoj strategiji Moskve zauzima izuzetno važno mesto. Takođe,

ovde je smešten kosmodrom Bajkonur, poletna baza od izuzetne važnosti za celokupan ruski svemirski program, kao i Sari Šagan, prvi i jedini poligon u Evroaziji namenjen testiranju antibalističkih raketnih sistema(ABM).

Sve ovo teško da bi moglo da se ubraja u uzročnike aktuelnih ne

mira, ali nema sumnje da će mnogi u zemlji, a posebno van nje, pokušati da igraju upravo na tu kartu. Pogotovo oni sa nekih drugih geografskih prostora, koji su namerili da Rusiju okruže sa svih strana, a kojima je Kazahstan svakako važna karika u tom planu. Upravo to saznanje navelo je „Organizaciju za kolektivnu bezbednost" da brzo reaguje. Za početak pozivima na smirivanje situacije, ali i slanjem pripadnika zajedničkih vojnih snaga na teren. Naravno oči su, pri tome, prevashodno uprte u Moskvu odakle se i očekuje glavna reakcija.

Upravo stoga, jedno od pitanja koja se prirodno nameću jeste i da li bi za Rusiju na nepreglednom prostoru Centralne Azije mogao da se pojavi

neki novi front? Ko bi se našao na protivničkoj strani borbene linije, kojim pravcem bi se ona pružala i, na kraju, ko bi uopšte bio spreman da tamo dovlači vojsku? A to pomeranje definitivno bi bilo - masovno.

Od Kaspijskog mora na zapadu pa do Kine na istoku, Kazahstan se graniči sa Rusijom, Turkmenistanom, Uzbekistanom i Kirgizijom, dakle susedima sa kojima je mnoge decenije proveo u zajedničkom Sovjetskom Savezu. Spornih situacija nema, barem ne takvih koje je nemoguće rešiti u direktnom kontaktu.

S tim u vezi, ono što su zapazili domaći posmatrači je činjenica da među demonstrantima nema - Rusa. A ovde ih živi više od tri miliona. Istovremeno, primetan je jak nacionalni naboj: ljudi na ulicama govore kazaškim jezikom, nose državne zastave, pevaju državnu himnu, što ukazuje na ne malu vezu između nevolja u koje su zapali i javnih institucija koje su ih u te nevolje gurnule.

Nikita Mendekovič, rukovodilac Moskovskog evroazijskog analitičkog kluba, mišljenja je da sadašnji protesti nisu inicirani samo ekonomskim

problemima zemlje, već i pokušajima vladajuće strukture da se dodvori nacionalistima. „Tokom protekle dve godine videli smo pokušaje vlasti da flertuje sa nacionalistima i prozapadnim grupama uvodeći pojedine antiruske mere. Kao rezultat, vladajuća partija je na izborimaujanuaru 2021. izgubila čak milion glasova, što je opozicija odmah protumačila kao slabljenje poverenja naroda u istu i pozvala na njeno okončanje", izjavio je Mendekovič za ruske medije.

Među najistaknutije igrače u tom smislu on ubraja „Demokratski izbor Kazahstana" i „Ojan, Kazahstan", prozapadne opozicione pokrete koji nastoje da se stave na čelo sadašnjih demonstracija i kroz njih promovišu sopstvene ideje.

Antrfile:

Razgovarali ruski i kazahstanski predsednik

Moskva - Predsednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je o situaciji u Kazahstanu u više navrata telefonom sa kazahstanskim predsednikom KasimŽomartom Tokajevim, prenele su juče ruske novinske agencije pozivajući se na Kremlj. Putin je prekjuče i juče pričao i sa liderima drugih zemalja u okviru vojnog saveza Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (CSTO), kazao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, preneo je Rojters.

Više od 70 aviona prebacuje ruske snage u Kazahstan

Moskva - Više od 70 aviona Il76 i pet aviona An124 prebacuju u Kazahstan jedinice ruskog kontingenta u okviru snaga ODKB, saopštio je predstavnik Ministarstva odbrane Rusije generalmajor Igor Konašenkov. „Vazdušna grupa koju je formiralo Ministarstvo odbrane Rusije 24 sata dnevno prebacuje jedinice ruskog kontingenta mirovnih snaga ODKB u Kazahstan", rekao je Konašenkov, prenosi RIA Novosti. Istovremeno, Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su ruske mirovne snage pomogle snagama bezbednosti Kazahstana da preuzmu potpunu kontrolu nad aerodromom u Almatiju.

Tokajev: Dao sam naređenje da se puca bez upozorenja

Almati - Predsednik Kazahstana Kasim Žomart Tokajev izjavio je u obraćanju naciji da je izdao naređenje da se otvori vatra na teroriste bez upozorenja. Tokajev je rekao da je u sukobima koji su izbili u Kazahstanu zbog poskupljenja goriva potvrđeno i stradalo stotine civila i vojnika, prenose RIA Novosti pozivajući se na TV Habar 24. On je naveo da su vlasti prihvatile sve zahteve demonstranata koji su izneti na miran način i da je u razgovorima postignut kompromis i rešenje za goruće

socijalnoekonomske probleme, ali da vlada ne

namerava da pregovara sa teroristima.

„Iz inostranstva se upućuju pozivi stranama da

pregovaraju o mirnom rešavanju problema. Kakva

glupost, kako može biti pregovora sa kriminalcima i

ubicama?", kazao je Tokajev.

Naglasio je da će snage bezbednosti završiti

operaciju „do kraja", a „ko se ne preda, biće uništen".

Tokajev je rekao da su podstrekači nemira bile „strane

figure", a da je Almati napalo, „20.000 bandita".
Autor: NN
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti