|
|
NADAM SE DOGOVORU OGOVORU O IZBORIMA, BOJKOT NIJE REŠENJE 8. Oktobar 2019. godine BlicNaš predlog je da olakšamo proces dijaloga, stranke ć e morati da postignu
konsenzus o koracima koje žele da preduzmu kako bi se poboljšali uslovi za rad
u parlamentu i za održavanje izbora.
Nadamo se da ć e politički akteri hitno nać i zajedničko rešenje.
A bojkoti se teško kvalifikuju kao održivo demokratsko rešenje, kaže u
intervjuu za “Blic” predsednik Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta
Dejvid Mekalister.
Razgovori između vlasti i opozicije počinju sutra u Skupštini Srbije, a
Mekalister ističe da je uloga EP da olakša dijalog.
Šta očekujete od razgovora u Skupštini Srbije?
Kada su se Eduard Kukan i Knut Flekenštajn sreli sa predstavnicima opozicije i
vlasti u avgustu, velika većina njih je izrazila iskrenu volju da učestvuje u
dijalogu koji potpomaže Evropski Parlament. To je osnova mog poziva, a očekujem
da će političke snage učestvovati u otvorenom i konstruktivnom dijalogu sa
ciljem poboljšanja uslova za dijalog u Skupštini i dolazećim izborima. Nadamo
se da uspostavljanjem procesa međustranačkog dijaloga možemo da pomognemo da se
napravi prostor za iskrenu međupartijsku debatu koja je od vitalne važnosti za
pravilno funkcionisanje zakonodavne vlasti, kao i za napredak zemlje na njenom
putu ka EU.
Kakva će biti njihova konkretna uloga u ovom procesu?
Kada pogledate trenutnu situaciju, evidentno je da danas postoji veoma malo
tema oko kojih se slažu vlast i veliki deo opozicije u Srbiji.
Među njima je i nedostatak pravog međustranačkog dijaloga i potreba za znatnim
poboljšanjem uslova za održavanje izbora. S druge strane, ODIHR je, uz ostale
izborne stručnjake, od poslednjih izbora u Srbiji doneo niz javnih i ciljanih
preporuka za poboljšanje izbornog sistema na osnovu najboljih regionalnih i
međunarodnih standarda. Te preporuke bile su u fokusu kako zahteva opozicije,
tako i nedavnih preporuka Vlade. Verujemo da EP na temeljima vlastite
parlamentarne kulture i tradicije dijaloga i tražeć i kompromise može da
doprinese tako što će okupiti za stolom glavne sagovornike.
Da li će posle razgovora biti usvojene neke mere?
EP samo olakšava dijalog, a obaveze donošenja i sprovođenja mera odluka su
učesnika, kako Vlade tako i opozicije. Nakon svake runde dijaloga, a planiramo
ih tri do kraja godine, rezimirać emo teme po kojima smo čuli da politički
akteri postižu konsenzus i podsticaćemo ih da razmotre primenu i idu dalje
tražeći povratne informacije o napretku do naredne runde dijaloga. Dogovorene
mere doć i će od samih učesnika, tako da samo možemo očekivati da ć e
ispoštovati sopstvene obaveze.
U kom formatu će dijalog biti održan?
Pozvali smo sve političke grupe i stranke koji su pristali da se sastanu sa
nama na pripremnim konsultacijama, sugerišuć i da ih podjednako zastupa lider
grupe, jedan političar i jedan politički savetnik (fakultativno).
Razgovori ć e se održati u Narodnoj skupštini. Kao što sam spomenuo,
sveobuhvatni cilj dijaloga je stvoriti prostor za istinski međustranački
dijalog i u tom smislu Skupština je prirodno mesto za početak. Za razliku od
redovnog parlamentarnog procesa donošenja odluka, dijalog predviđa da svi
učesnici, bez obzira na veličinu, razgovaraju na ravnopravnim osnovama sa svim
ostalim učesnicima, a metodologija dijaloga ć e biti postizanje konsenzusa.
Nadamo se da ć e prva serija dijaloga značajno doprineti poboljšanju uslova za
predstojeć e izbore predlaganjem konkretnih mera dogovorenih od političkih
aktera, u skladu sa preporukama ODIHR-a i drugih izbornih stručnjaka.
Da li će biti pristutne neparlamentarne stranke, civilno društvo? - Ovaj
dijalog je zamišljen kao međustranački i otvoren je za različite političke
snage. Kako bismo započeli svaku sesiju dijaloga, pozvać emo stručnjake za
izborne standarde da daju uvodne stručne napomene. Međutim, samo političke
grupe i stranke učestvuju u dijalogu. Da li ste upoznati sa merama koje je
Vlada usvojila, a koje se tiču poboljšanja izbornih uslova u Srbiji? Šta
mislite o njima? - Primili smo preporuke Vlade i svesni smo njihove posveć
enosti poboljšanju izbornog okruženja. Ovaj kontinuirani rad bić e važan
doprinos dijalogu. Moram da naglasim da nije na EP, čija je uloga da olakša
dijalog, da komentariše konkretne predloge. A ideja o prelaznoj Vladi? - Kao
što sam već rekao, nije na EP, čija je uloga da olakša dijalog, da komentariše
konkretne predloge. Agenda dijaloga se fokusira na poboljšanje uslova za
održavanje izbora u Srbiji. Dolazimo u ulozi nekoga ko olakšava dijalog, željni
da saslušamo i pružimo podršku, ali bez spremnih rešenja. Da li ć ete dati
predlog za prevazilaženje bojkota? - Naš predlog je da olakšamo proces
međustranačkog dijaloga, stranke ć e morati da postignu konsenzus o koracima
koje žele da preduzmu kako bi se poboljšali uslovi za rad u parlamentu i za
održavanje parlamentarnih izbora. Nadamo se da ć e politički akteri hitno nać i
zajedničko rešenje za izlaz iz trenutne situacije. A bojkoti se teško
kvalifikuju kao održivo demokratsko rešenje. Šta mislite o kritikama opozicije
da je vaša intervencija dobrodošla, ali zakasnela za izbore koji treba da se
održe u martu? - Tokom pripremne faze čuli smo razloge za zabrinutost kako
vlasti, tako i opozicije. Već ina onih sa kojima smo se sreli pozdravila je
ulogu EP u započinjanju dijaloga o poboljšanju uslova za održavanje
parlamentarnih izbora. Međutim, najbolje vreme za započinjanje poboljšanja
uslova za održavanje izbora naravno je odmah nakon izbora, kada ODHIR i drugi
daju svoje preporuke. Deo kritika odnosi se i na vašu izjavu da bojkot ne
doprinosi jačanju demokratskih institucija, da je to tako kada one postoje i
funkcionišu, ali i da to nije slučaj u Srbiji? - Kao parlamentarac, čvrsto
verujem da je parlament prirodno mesto za demokratsku raspravu, za donošenje
zakona i usmeravanje zemlje ka EU. Demokratski sistem ne može pravilno
funkcionisati bez jakog parlamenta. Ovo nije samo moje mišljenje, to je jasno
rečeno u Ustavu ove zemlje i njenoj dugoj parlamentarnoj tradiciji. Izlaz iz
sadašnjeg zastoja može biti samo kroz novi parlament, a legitimitet i snaga
ovog parlamenta zavisić e od napora svih političkih aktera da se stvore pravi
uslovi za održavanje demokratskih izbora. Jaka već ina sa jakom opozicijom. Antrfile:
BEZ MEDIJA ZBOG...
Jedan od uslova je da razgovori budu bez prisustva medija?
Javni interes za taj proces je razumljiv i legitiman, ali uobičajena je praksa tokom posredovanja i dijaloga da se suzdrže od komunikacije sa medijima dok se ne postigne dogovor. Razlozi su jednostavni - na taj način učesnici imaju više poverenja u proces i mogućnost iskrenog i otvorenog govora i manje je iskušenja za postizanje lakih političkih poena potkopavajući ciljeve dijaloga.
Autor: DANIJELA LUKOVIĆ
|
|
Arhiva vesti
|