O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
ISTRAŽIVANJE O EFEKTIMA GRAĐANSKOG VASPITANJA U ŠKOLAMA
4. Jun 2019. godine
Danas
Srednjoškolci više veruju društvenim mrežama nego institucijama sistema

Beograd - Stepen poznavanja gradiva iz predmeta građansko vaspitanje nije na zadovoljavajućem nivou, jer su u testu znanja tačno odgovorili u proseku na 44 odsto pitanja. Nalazi istraživanja o efektima građanskog vaspitanja, čiji su rezultati juče predstavljeni, pokazuju da su učenici najmanje ovladali pojmovima koji se tiču negativnih stavova prema drugim grupama (etnocentrizam, rasizam i slično), pitanjima građanskog aktivizma i ulogama građana u demokratskom društvu. Ipak, učenici su pokazali napredak u odnosu na vršnjake koji su u sličnom istraživanju 2009. godine tačno odgovorili na 36 odsto pitanja, rekao je Zoran Pavlović, jedan od autora istraživanja koje je sprovedeno nakon 18 godina od uvođenja ovog predmeta u škole u Srbiji. Istraživanju su realizovali Građanske inicijative i Civil Rights Defenders, a u njemu je učestvovalo 1.073 učenika gimnazija i srednjih stručnih škola, kao i 36 nastavnika ovog predmeta i 20 direktora srednjih škola. Anketa u kojoj su, između ostalog ispitivani stavovi mladih prema građanskom vaspitanju, pokazala je da su učenici zadovoljni različitim aspektima nastave. Procenjuju da su kroz ovaj predmet naučili mnogo o temama koje su vezane za značaj poštovanja zakona, ali i o svojim pravima i odgovornostima u školi. Učenici kažu da su nastavnici u svom radu najviše podsticali pluralizam i slobodu mišljenja, a najmanje direktnu participaciju đaka u nastavi. Atmosferu na časovima su ocenili kao prijateljsku, opuštenu i punu saradnje i naveli da su teme iz GV uticale na razvoj njihovih ličnih karakteristika da argumentovano iznose svoje stavove, da samostalno donose odluke... Kada je reč o predlozima za unapređenje nastave, đaci se zalažu za veće korišćenje savremenih medija i interneta, zatim da imaju više mogućnosti da utiču na školsku politiku i praksu, kao i da se na časovima više bave društveno važnim i kontroverznim temama.

U okviru istraživanja su ispitivani i stavovi i vrednosti učenika, a rezultati svedoče da su mladi osrednje upoznati sa aktuelnim političkim zbivanjima. Malo su zainteresovani za politička zbivanja i društveni angažman, nemaju poverenja u institucije državne i lokalne vlasti. Najviše poverenja imaju u sebe, prijatelje i svoje nastavnike, dok je najmanje poverenje u republičku vladu, koje je na nivou poverenja u NATO. Zanimljiv je nalaz da srednjoškolci više veruju društvenim mrežama nego institucijama sistema. Trećina je izjavila da ne bi bili prijatelji sa Albancima, petina sa Hrvatima i Romima, a socijalna distanca postoji i prema pripadnicima LGBT populacije i obolelima od side. Samo 16 odsto mladih smatra da je veoma važno za Srbiju da postane članica EU.

Istraživanje je pokazalo i da su nastavnici koji predaju građansko vaspitanje zadovoljni njegovim sadržajem, veruju u vrednosti i korisnost samog gradiva. Najnezadovoljniji su zbog nedostatka udžbenika. U nastavi najčešće primenjuju diskusiju i debatu, a atmosferu na časovima procenjuju kao opuštenu, saradničku i prijateljsku.

Antrfile:

Predlozi

Kada je reč o predlozima nastavnika za unapređenje nastave, 61 odsto njih ističe neophodnost promocije predmeta na nivou nadležnog ministarstva, a 44 odsto se zalaže da građansko vaspitanje postane obavezan predmet. I dve trećine direktora srednjih škola koji su učestvovali u istraživanju slaže se da bi ovaj predmet trebalo da dobije status obaveznog i da sadržaji građansko vaspitanja treba da budu ugrađeni i u ostale predmete.

Šarčević: Ukinuti zabranu zapošljavanja

Ministar prosvete Mladen Šarčević pokrenuo je inicijativu za ukidanje zabrane zapošljavanja u prosveti. On je na jučerašnjem sastanku sa predstavnicima Fiskalnog saveta dodao da bi to imalo veliki značaj za zaposlene u prosveti, u kojoj oko 25.000 ljudi radi na određeno vreme. Ministar je ocenio da da će ukidanje zabrane zapošljavanja imati i veliki značaj za rast nataliteta, jer oko 96 odsto zaposlenih u prosveti čine žene. Šarčević je naglasio da ukidanje zabrane neće ugroziti budžet, jer se i oni na određeno već finansiraju iz državne kase. „Kontraproduktivno je da oko 25.000 ljudi radi na slobodnim normama i već petu godinu su u nepovoljnom statusu“, smatra Šarčević. Ukoliko počne fazno ukidanje zabrane zapošljavanja na državnom nivou zaposleni u prosveti bi zbog brojnosti trebalo da dobiju prednost, konstatovao je Šarčević i dodao da mehanizam može lako da bude uspostavljen.

Autor: V. A.
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti