O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
GLAS UMETNIKA SE ČUJE, ALI JE PRIGUŠEN
19. Jun 2019. godine
Dnevnik
ODNOS UMETNOSTI I RATA U FOKUSU CENTRALNE SESIJE „BEOGRADSKOG KONTRAPUNKTA”

Umetnost uvek dovodi do boljeg razumevanja, ali mi smo prošli vreme umetnosti i živimo vreme video igara i takozvane naučne kulture, izjavio je juče reditelj Emir Kusturica na početku okruglog stola „Umetnost u vremenima krize i ratova: Pogled iz današnjice”, održanog juče u Jugoslovenskoj kinoteci. Ova sesija je, inače, centralni događaj dvodnevnog skupa „Beogradski kontrapunkt”, koji se treći put održava u Beogradu u organizaciji Ministarstva kulture i informisanja Srbije kao pokretača i Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka kao realizatora. Podsetimo, cilj „Kontrapunkta” je da okupi umetnike i mislioce iz različitih delova sveta, koji svojim radom značajno doprinose razumevanju savremenih svetskih tokova, odnosno situacije u kojoj se čovek danas nalazi.

Po rečima autora kultrnih filmova „Sećaš li se Doli Bel” i „Otac na službenom putu”, umetnici se različito ponašaju u miru i u ratu. „ Umetnost se proizvodi paralelno s ratom. U prošlosti su se grupe umetnika bavile ubijanjem kao estetskim činom. S druge strane, veliki književnici su pravili portrete ljudi u stanju u kojem je industrija rata proizvela industriju depresije i nevolja koje su se širile poput kuge”, naveo je je Kusturica. Za njega, tehnološćka eksplozija koja je dovela do toga da ljudi gledaju u telefone i male ekrane, gotovo je dovela do ukidanja filma kao umetnosti. „Na sreću, postoji još uvek književnost, ali na nesreću sve veći broj ljudi piše, a sve manje čita”. Pisac Muharem Bazdulj napominje da je umetnost ključna za razumevanje vanrednih situacija. „Druge oblasti ljudskog duhovnog delovanja, kao što su istorija i politika, više se bave nekim apstraktnim konceptima i nekom vrstom kolektivne slike, dok umetnost insistira na individualnom i donosi katarzične momente koji su pojedincu najvažniji”, kazao je Bazdulj i dodao da se glas umetnika čuje, ali je prigušen. „Mi danas živimo u vremenu koje pokušava da individualne glasove distorzira kako bi se što jače čuli glasovi potparola idelogija. Uloga umetnika u kriznim situacijama je da daje glas onima koji glas nemaju. Najveću grešku umetnici prave kada se stave na stranu retrogradnih političkih projekata i kada zaborave na misiju da treba da govore o običnim ljudima. Pored Bazdulja, ove godine učesnici „Beogradskog kontrapunkta” su pisci Habib Ahmadzade (Iran), Slobodan Despot (Švajcarska), Džang Ðićing (Kina) i German Sadulajev (Rusija). Ministar kulture i informisanja Srbije Vladan Vukosavljević, koji je uz Kusturicu moderator skupa, istakao je da treći put zaredom organizuje susret umetnika sa različitih meridijana kako bi se čulo šta misle stvaraoci koji dolaze iz drugačijih kulturnih krugova, političkih okolnosti i drugačijih istorijskih sadržaja. Imamo goste iz Irana, Kine, Rusije, Švajcarske... ’Beogradski kontrapunkt’ je mesto za poređenja ideja i stavova, njihovog sameravanja i odmeravanja”, kazao je Vukosavljević i dodao da je zadatak umetnika da se hrabro sučavaju s pitanjima koja su bitna za istorijski trenutak. „Trudimo se da upravo takve teme izložimo na društvenu i medijsku trpezu jer smo kao i većina sveta izloženi banalnim temama i sadržajima koji služe za zabavu ili barataju industrijom straha ili strepnje. Ovakva promišljanja idu na dobrobit svakom građaninu koji želi da čije nešto novo i podstakne sebe na razmišljanje što jeste najdublji smisao ’Beogradskog kontrapunkta’”, kazao je Vukosavljević.

Antrfile:

Autor: E. N. L.
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti