O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
UZ SANKCIJE RUSIJI I STRAH OD KINEZA
24. Mart 2023. godine
Večernje novosti
SRBIJA POD LUPOM U IZVEŠTAJIMA STEJT DEPARTMENTA I EVROPSKOG PARLAMENTA

U Briselu zabrinutost oko investicija, u SAD zbog Mladića

SRBIJA i njen napredak u oblasti ljudskih prava, evropskih integracija, normalizacije odnosa sa Prištinom, našli su se pod lupom Amerike i Evropske unije. Stanje u našoj zemlji "pročešljano" je u dva odvojena dokumenta - posebnom odeljku izveštaja Stejt departmenta o stanju ljudskih prava za 2022.

godinu, kao i u nacrtu izveštaja Evropskog parlamenta. Iz Brisela nam je ponovo, kao i u brojnim prethodnim zaključcima, zamereno zbog neuvođenja sankcija Rusiji.

U zaključcima EP o Srbiji, koji će biti stavljeni na glasanje na plenarnoj sesiji sredinom maja, u delu posvećenom dijalogu Beograda i Prištine, obe strane pozivaju se na punu implementaciju svih dogovora, uključujući i formiranje Zajednice srpskih opština. EP je pružila podršku specijalnom izaslaniku Evropske unije Miroslavu Lajčaku i pozvala Srbiju i tzv. Kosovo da dijalogu pristupe u duhu kompromisa "kako bi se postigao pravnoobavezujući dogovor o normalizaciji odnosa, u skladu sa međunarodnim pravom, bez odlaganja".

Evropski parlament u svom izveštaju dotakao se i napada na Srbe na KiM, s tim što je ranjavanje jedanaestogodišnjeg Stefana Stojanovića i dvadesetjednogodišnjeg Miloša Stojanovića, ocenjeno kao "neprihvatljiva pucnjava na pravoslavno Badnje veče".

Osvrnuli su se i na druge nasilne događaje čije su mete bili kosovski Srbi.

- Eventualni neuspeh deeskalacije tenzija između Beograda i Prištine može dovesti do destabilizacije regiona i u tom smislu, pozdravlja se konstruktivan pristup dijalogu Beograda i Prištine - navodi se u izveštaju.

U Briselu su posebno zabrinuti zbog prisustva strateških investicija Rusije preko "malignih trećih strana". U istom kontekstu, evroparlamentarci ističu strah i zbog povećanog udela investicija Kine, kao i zavisnosti od njene vojne i odbrambene tehnologije i količine pozajmica. U izveštaju se ističe strah i zbog navodnih pokušaja regrutacije u režiji ruskih paravojnih formacija "Vagner".

U pasusima gde su malobrojne pohvale koje stižu od EP, navodi se naš strateški cilj ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, ali i istovremeno se izražava žaljenje zbog opadanja podrške građana evrointegracijama.

Poslanici EP su ukazali na važnost poštovanja procedura u Narodnoj skupštini i osudili zapaljivi govor na posebnoj sednici o Kosovu i Metohiji. Pozitivno je ocenjeno povlačenje nacrta zakona o unutrašnjim poslovima prema kojem bi se "u upotrebu stavile kamere koje imaju mogućnost biometrijskog prepoznavanja lica".

S druge strane, Stejt department glavne prepreke vidi u kršenju slobode izražavanja i medija, rodnog i nasilja nad LGBT osobama, ozbiljnim problemima u nezavisnosti sudova, korupciji, stanju u zatvorima. Organizacije za zaštitu ljudskih prava kritikovale su "glorifikaciju ratnih zločinaca", kao i odbijanje da se ukloni mural Ratku Mladiću.

Pomenuti su i direktor Bezbedno-informativne agencije Aleksandar Vulin i gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić da su "iskazivali podršku ratnim zločincima". Takođe, navodi se da "vlada i dalje odbija da izruči članove SRS Vjericu Radetu i Petra Jojića koje traži Mehanizam Haškog tribunala zbog nepoštovanja suda.

U zaključke Stejt departmenta ugrađeno je i mišljenje lidera etničkih Albanaca u Srbiji, koji navode da je "vlada nesrazmerno podvrgla etničke Albance pasivizaciji kako bi smanjila zvaničan broj Albanaca koji žive u Srbiji, koji su izloženi diskriminaciji".

Antrfile:

AMANDMANI

AUTOR izveštaja o Srbiji je evropski poslanik Vladimir Bilčik, dok izveštaj za tzv. Kosovo priprema Viola fon Kramon. Na Bilčikov prvi nacrt izveštaja, koji je objavljen u februaru, podnet je veliki broj amandmana, a najveći broj njih uputili su hrvatski poslanici Tonino Picula i Željana Zovko, kao i Fon Kramonova, Matijaž Nemec...

PITANJE NESTALIH I PROGNANIH

DRŽAVE članice EU, posebno Španija, Slovačka, Kipar, Rumunija i Grčka, koje još nisu priznale nezavisnost Kosova, pozivaju se da to učine bez daljeg odlaganja i time omogući da napreduje na svom evropskom putu. Ovo se zahteva u posebnom nacrtu koje se odnosi na tzv. Kosovo i podseća se na stav Evropske komisije po kom je nezavisnost nepovratna.

- Pozivaju se vlasti na rešavanje pitanja nestalih i žali zbog čestih napada na Srbe povratnike. Priština se poziva da bez odlaganja formira ZSO, da se "kosovski Srbi vrate u kosovske institucije", da se donese zakon o kulturnom nasleđu i verskim slobodama i ponovo uspostave odnosi sa SPC. Izražava se zabrinutost i zbog izostanka implementacije presude u vezi sa manastirom Visoki Dečani - navodi se u izveštaju o tzv. Kosovu.

Autor: M. STANOJKOVIĆ
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti