O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
POSTOJI LI PRAVI DATUM ZA NAS?
19. Jun 2022. godine
Blic
Poslednji smo čuli pre nekoliko dana, da bi 2033. mogla da bude ta godina u kojoj će nam EU i zvanično otvoriti vrata. Ipak, sagovornici “Blica” kažu da su šanse i za to male.

Licitiranjem datumima političari su krenuli još 2005. Tadašnji predsednik Srbije Boris Tadić je rekao da je “realno očekivati članstvo u EU 2012. ili 2013”, a onda je 2009. Božidar Đelić, tadašnji potpredsednik Vlade Srbije i šef tima za pregovore sa EU, najavio da bi to moglo da se desi 2014. godine. Tadić je onda pomerio rok za 2015. godinu, a 2010. optimizam je zamenio pesimizam pa se čuo novi datum “između 2016. i 2020”. Došla je 2015. godina, a tadašnji premijer Aleksandar Vučić je najavio da bi Srbija mogla 2020. u EU.

NEMOGUĆAMISIJA Nisu samo naši političari mahali datumima, 2017. Žan-Klod Junker, nekadašnji predsednik Evropske komisije, uzburkao je duhove kada je 2025. stavio kao novu realnost. Iz Srbije se poslednji rok čuo u junu 2020.

godine, Vučić je ocenio da je realno da se to desi do 2026. godine.

U međuvremenu su licitiranja utihnula, svi su se pravili da su zaboravili na Junkerov datum, a onda je igru prošle godine oživela Slovenija, koja je tokom predsedavanja EU početkom oktobra 2021. predložila da se Unija proširi na ceo Zapadni Balkan do kraja 2030. godine.

Novi potres napravio je grčki premijer Kirijakos Micotakis kad je predložio da bi sve zemlje Zapadnog Balkana trebalo do 2033.

da uđu u EU.

Od prvog spominjanja datuma desilo se nešto važno - EU se promenila, a najmoćnije sile, poput Francuske, insistiraju da se prvo sprovede unutrašnja reforma pa onda proširenje. Argument za taj stav su Rumunija i Bugarska, koje se ušle nespremne i dalje zadaju glavobolju tamošnjim članicama.

Na strani Srbije je Mađarska koja se zalaže da Beograd odmah bude u EU, a nemali broj članica smatra da bi trebalo dati neki podsticaj, poput postepenog pristupanja ili bar određivanja datuma.

Imajući sve ovo u vidu, logično pitanje je otkud to da se ponovo spominju godine? Da li je i 2033. realnost, ili je ipak to još jedna šargarepa na dugačkom štapu? Govoreći o tome, Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike ocenio je da je 2033.

otrežnjenje i ne baš godina kojoj bi Srbija trebalo da se raduje.

U EU se boje retrogradnih članica. Pomenuta 2033. godina nam je “rijaliti ček, prvo smo slušali o 2025. pa o 2030. kao pogodnom momentu za ulazak u EU. Moj je stav da je bitno da nam EU kaže kada će interno da se reformiše. A možda je Micotakis mislio da će 2033. i poslednja zemlja Zapadnog Balkana ući u EU - napominje Subotić.

Ovaj korak vidi kao podsticaj za jedan važan proces.

GRČKA SIMBOLIKA - To znači najviše onima koji kaskaju, poput BiH, poruka je za njih da imaju šanse za ulazak.

Naravno da Srbija i Crna Gora ne treba da budu oduševljene, jer smo ispred njih a i ne pregovaramo u paketu već svako za sebe. Što se tiče Srbije, ovo vidim kao podsticaj da se okonča dijalog Begrada i Prištine - ističe Subotić.

Ipak, kada se uzme sve u obzir, male su šanse da se to i desi.

To znači da bi do 2031.

sve trebalo da se završi i da se okončaju svi pregovori. Važno je reći da nijedan datum ne može da pomogne ako se ne radi na vladavini prava i usklađivanju spoljne politike - kaže Subotić.

Simptomatično je da se niko iz EU nije oglasio tim povodom, na šta ukazuje i Suzana Grubjšić iz Centra za spoljnu politiku.

Tu godinu je pomenuo grčki premijer Micotakis, a nisam čula reakcije iz ostalih članica EU.

Te 2033. bi se navršilo tačno 30 godina od samita u Solunu kada je Zapadnom Balkanu obećana evropska budućnost i mislim da je Micotakis upravo tu simboliku imao na umu kad je predložio godinu prijema - ističe ona.

Grčkoj, podseća ona, nije prvi put da izlazi sa ovakvim predlogom.

Nekadašnji grčki premijer Papandreu svojevremeno je predlagao 2014. kao godinu prijema, na 100. godišnjicu početka Prvog svetskog rata. Umesto simbolike, bilo bi lekovito da EU konačno donese političku odluku o proširenju i pruži garancije Zapadnom Balkanu jer bi bilo poražavajuće za sve da se proces i dalje odvija bez cilja - zaključuje ona.

Antrfile:

Autor: DANIJELA LUKOVIĆ
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti