O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
OČEKUJE NAS NOVI SKOK RATA KREDITA
4. Novembar 2022. godine
Blic
Domaći ekonomisti nemaju lepe vesti nakon što je FED povećao kamatne stope

Novi rast referentne kamatne stope Federalnih rezervi SAD je alat u borbi sa inflacijom koji će izazvati usklađivanje kamata u Evropi, što će se preliti i na kraditno zadužene privredu i građane, konstatovali su sagovornici Tanjuga.

FED je referentnu kamatnu stopu podigao za 75 baznih poena, pa je dostigla 3,754,0 procenta.

Profesor Ekonomskog fakulteta Beogradskog univerziteta Ljubodrag Savić ocenio je da povećanje nikog neće ostaviti ravnodušnim, te da će se loše odraziti na celokupnu svetsku privredu, pa i na srpsku privredu.

Ističe da će posledice imati građani sa kreditima jer je očekivano da će biti usklađena i kamata Evropske centralne banke.

Objasnio je da će odmah poskupeti dolarski krediti, kao i da sledi lančana reakcija u kojoj će i druge zemlje morati da se prilagođavaju.

“To će naterati i Evropsku centralnu banku i druge vodeće svetske banke da koriguju kamatnu stopu”, rekao je on.

Objašnjava da će stopa prinosa kod onih koji trguju novcem u SAD biti veća, te da će i Evropska centralna banka svoju kamatu korigovati da bi se sprečio beg kapitala preko okeana, što je bio slučaj početkom krize.

“Beg kapitala bi bio poguban za Evropu u ovom trenutku, pa verujem da će i Evropska centralna banka promptno uskladiti kamatu sa SAD. U ovom trenutku povećavaju se rate na dolarske kredite, ali vrlo brzo biće pogođeni i oni koji imaju kredite u evrima”, rekao je on.

Nove kamate povećavaju obaveze Srbije za plaćanje dolarskog duga.

“Srećna okolnost, ako je srećna, jeste da se u poslednje vreme smanjuje učešće duga države u dolarima u odnosu na dug u evrima”, rekao je on.

Ocenio je da u Srbiji nema puno ljudi koji imaju kredite u dolarima, ali upozorava na sekundarni efekat prigođavanja evropskih kamatnih stopa.

“To će pogoditi ljude koji imaju kredite u evrima, a njih je danas u Srbiji najviše”, rekao je on.

Savić je poručio da ovo nije kraj jer će, zbog rastuće inflacije koja beleži istorijsko visoke iznose u svetu, verovatno biti novih korigovanja kamata, počevši od FED.

“Ovakav rast inflacije u svetu nije viđen u poslednjih 40 godina. Ovo nije kraj, biće novih korigovanja kamata.

Nastaviće se muke ljudi koji imaju kredite sa promenljivom kamatnom stopom”, rekao je on.

Savić ne očekuje da će građani Srbije zbog podizanja kamatne stope na uloge masovnije početi da oročavaju svoj novac u banakama.

“Te kamate su još uvek simbolične. Jedino je za ljude primamljivo da ne rizikuju da ih neko opljačka kod kuće ili da kuća izgori i pare u njoj”, rekao je on i dodao da uopšte ne očekuje da će banke brzo pratiti kretanja kamata na zapadu i da to onda ne motiviše ljude da polažu novac u banke.

Smatra da će ljudi koji imaju od nekoliko hiljada do nekoliko desetina hiljada evra u ovom teškom vremenu to ostaviti na sigurno mesto i pod svojom kontrolom.

Generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Vladimir Vasić za Tanjug je ocenio da je, prema najavama, FED povećao kamate s obzirom na to da je inflacija i dalje daleko od ciljane.

Objasnio je da je inflacija pokazala znake usporavanja, ali da to nije dovoljno i da FED reaguje očekivano jer čini zaduživanje skupljim, a indirektno šalje poruku svima koji bi da uzmu kredit i investiraju da će cena biti skuplja.

“Indirektno FED poručuje da usporimo potrošnju i da više štedimo. To je poruka politike bilo koje centralne banke, uključujući i Narodnu banku Srbije i Evropsku centralnu banku”, rekao je on i dodao je da inflacija ne usporava, pa je zatezanje kaiša, odnosno monetarne politike, jedan od lekova za njeno zaustavljanje.

“Siguran sam da krajem godine i početkom sledeće možemo očekivati da se inflacija u svetu zaustavi. To zavisi od kontinenta, globalnih uticaja, energetske krize, sukoba Rusije i Ukrajine, klimatskih promena, tražnje poljoprivrednih proizvoda...

Trebalo bi da ove restriktivne mere svima pošalju poruku da smanjimo potrošnju i tako indikretno utičemo na buduća cenovna očekivanja i time na inflaciju”, rekao je on, naveo da istovremeno raste i kamata na depozite, što je motiv za dodatnu štednju i nagradu za one koji novac povere bankama i istakao da “sada već možete dobiti između 1,5 i dva odsto kamatu na evro štednju, a za štednju dinara i 3,0-3,5 procenta”. 

Antrfile:

Autor: NN
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti