O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
KAKO POKRENUTI SVOJ BIZNIS SA STOLARIJOM
22. Mart 2019. godine
Blic
UMEŠNI MAJSTORI MOGU DOBRO DA ZARADE IZRADOM NAMEŠTAJA

biljana vuČkoviĆ

Bez alata nema ni zanata, ali bez iskusnog i kreativnog stolara nema dobrog i kvalitetnog nameštaja. Ipak, za sam početak potrebno je ulaganje oko 3.000 evra, a prvi prihodi stižu kasnije.

Darka Bačliju i Damira Tepavca iz Subotice stolarski posao je više od izvora prihoda jer uživaju dok rade, a svaki dinar koji su uložili sada im se vraća.

Bačlija je završio elektrotehničku školu, ali pre više od dve godine odlučio je da se posveti izradi i restauraciji nameštaja, dok je Tepavac do pre godinu dana bio ugostitelj, ali je došao do prijatelja nešto da ga pita i ostao je u njegovoj radionici da radi.

Po njihovoj preporuci za početak stolarskog posla dovoljno je nekoliko mašina, a početno ulaganje iznosi do 3.000 evra.

- Za stone mašine, šlajfericu, cirkular i abrihter treba 2.000 do 3.000 evra, ali te mašine nisu dovoljne za sve operacije. Odrađuju većinu posla s tim što je proces dugotrajniji.

Ulaganje zavisi od toga da li radite sa punim drvetom, ivericom ili pločastim materijalima. U ovom poslu se stalno dokupljuje alat, ali neke stvari, recimo polustege, pravimo sami. Za lakši proces izrade u početku je potrebno oko 1.000 evra, dok su kasnije mesečna ulaganja oko 100 evra - kaže Darko Bačlija.

Prostor u kome se izrađuje nameštaj treba prilagoditi, jer problem stvara prašina.

Problem smanjuju kolektori i usisivači za prašinu, ali majstori treba da imaju maske, štitnike, naočare, slušalice protiv buke. Za improvizovanu varijantu čišćenja dovoljno je uložiti oko 200 evra, dok kupovina uređaja košta nekoliko hiljada evra. U početku je sasvim dovoljno imati privremeno rešenje čišćenja, a kasnije može da se kupi i ozbiljniji uređaj.

Potrebna oprema, a pre svega setovi alata, mogu da se kupe i putem interneta. Majstori se za mnogo toga dovijaju, ali mnogi koji su nasledili alate iz prošlog veka prodaju ga po povoljnim cenama.

- Prvih godinu dana zarade sigurno nema. Druga godina je diskutabilna, ali posle može da se očekuje zarada od koje se pristojno živi - poručuje Bačlija.

U ovom poslu je najteže nabaviti dobar suv materijal.

Majstori objašnjavaju da se drvo u ovom zanatu deli na mekano, kao što su jelovina, breza i topola i puno drvo, bukva, hrast, jasen, orah, a njih je teško naći da su suva.

- Drvo mora da bude, recimo, 0,8 odsto vlažno da bi bilo korisno u enterijeru, a sve iznad toga odlazi u izradu eksterijera. Kod nas je drvo dosta skupo jer se najviše doprema iz Bosne i sa juga Srbije.

Logistika i transport dižu cenu - napominje Bačlija.

Ako izrađuju nameštaj od punog drveta, desi se da i oni i mušterije moraju da budu strpljivi jer vlažno drvo mora ići na dosušavanje. Sledi prva obrada, zatim ponovno sušenje i tek se onda obrađuje.

Proces može da traje tri nedelje, ali i tri meseca.

- Teško je naći pomoćnike u ovom poslu. Ali sa drvetom je jako lepo raditi. Miris drveta kada se obrađuje je specifičan.

Posao je raznovrstan, kreativan, a koliko dobro umete da izračunate višak materijala, toliko od njega možete napraviti još dosta stvari. Što ste kreativniji, više predmeta ćete imati u krojnoj listi i moći ćete više da zaradite na ostatku materijala. Tu najviše stolarski posao dolazi do izražaja.

Matematika je jasna : što manje otpada, veći si majstor, a zarada je bolja - poručuje Darko Bačlija.

Od ideje do realizacije u stolarskom poslu je mnogo toga. Nameštaj se dizajnira, sledi nabavka materijala, krojenje, sastavljanje, farbanje, lakiranje, pakovanje, isporuka. Osim preporuke, savetuju stolari, važno je oglasiti se na društvenim mrežama. Tako je Fejsbuk stranica subotičkih majstora izuzetno važan deo poslovanja.

- Drvo se vraća na velika vrata i svi žele da imaju nešto od punog drveta. Trenutno, bilo kojim zanatom da se neko bavi, može da ima posla i da lepo zarađuje. Verujemo da se stvorio veliki vakum jer je mnogo majstora otišlo iz Srbije - zaključuju majstori.

Antrfile:

RESTAURACIJU TREBA IMATI „TAČ“

- Restauracija je posebna priča i za nju majstor mora da ima „tač“ i živce.

Ponekada traje i četiri puta duže nego da se isti proizvod napravi. Zahteva preciznost, iskustvo, znanje kako koji materijal reaguje na koje stvari, farbe, lakove i lepkove.

Stari orman koji su stručnjaci procenili na 400 evra dostigao je vrednost nakon reastauracije od 1.400 evra. Restauracija je trajala mesec dana i koštala je 400 evra. Teže od toga je raditi restauraciju stvari koje nisu mobilne, stepeništa ili stubove - kaže Darko Bačlija.
Autor: BILJANA VUČKOVIĆ
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti