O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
BEZ NAPRETKA ZA ZAPADNI BALKAN, NEMA NI PORUKA PODRŠKE
24. Jun 2022. godine
Danas
Evropski lideri bez izjava i u žurbi otišli sa sastanka, fokus proširenja EU prebačen na Ukrajinu

Brisel // Sastanak lidera Evropske unije i šefova šest zemalja Zapadnog Balkana trajao je duže nego što je planirano, nije bilo nikakvog napretka po pitanju evrointegracija bilo koje od država regiona, a nije bilo čak ni završnih izjava predstavnika EU. Žurba u kojoj su evropski lideri otišli na samit EU, bez ikakvih pozitivnih poruka za Zapadni Balkan i perspektivu članstva, potvrđuje ono što se nedeljama unazad nazire kada je u pitanju politika proširenja - da Zapadni Balkan više nije u fokusu. U okviru dvodnevnog samita EU, koji je počeo juče i trajaće i danas, kao glavno pitanje će se razmatrati situacija u Ukrajini, zahtev ove zemlje za članstvo u EU, ali i ideja formiranja Evropske političke zajednice koju je izneo francuski predsednik Emanuel Makron, prvenstveno radi odnosa sa Ukrajinom ali u koju bi trebalo da bude primljen i Zapadni Balkan. Ipak, perspektiva ulaska u ovakvu širu evropsku organizaciju za lidere Zapadnog Balkana nije dovoljno „utešna“ nagrada za izgubljenu priliku za napredak u evrointegracijama. Posebno ne za lidere Otvorenog Balkana - predsednika Srbije Aleksandra Vučića, premijera Albanije Edija Ramu i premijera Severne Makedonije Dimitra Kovačevskog, koji su zajedničkim dogovaranjem o nastupu na sastanku u EU, ali i zajedničkim obraćanjem posle sastanka, poslali poruku okretanja ka inicijativi Otvoreni Balkan, i njoj dali na značaju. Sve što se moglo čuti o utiscima posle sastanka bilo je priznanje predsednika Srbije Aleksandra Vučića - da napretka nema, ali da ostaje nada da će se nešto promeniti do kraja godine. Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Ramom i Kovačevskim, Vučić je rekao da te dve zemlje danas nisu dobile datum za otvaranje pristupnih pregovora sa EU, a da Bosna i Hercegovina nije dobila status kandidata za članstvo u Uniji.

„Danas su Edi i Dimitar više isfrustrirani nego ja, ali nadam se da do septembra situacija može da se promeni. Razumeo sam da će naše evropske kolege uložiti napore da se to desi, a mi ćemo uložiti napore da sprovedemo reforme u vladavini prava i drugim oblastima. Nadam se da ćemo u decembru svi biti bolje raspoloženi“, kazao je Vučić.

Rama se nadovezao, rekavši da „nije nikakva tajna“ da je njemu više stalo do EU nego Vučiću, jer su Albanci „religiozno privrženi“ Uniji koja, sa druge strane, nije u stanju da reši problem zastoja u evrointegracijama regiona.

Rama je i uoči susreta sa šefovima EU, otvoreno iskazivao frustraciju time što Albanija nije dobila zeleno svetlo za otvaranje pregovora, samo zbog toga što se nalazi u istom statusu sa Severnom Makedonijom, čiji napredak koči Bugarska. Sa druge strane, premijer Albanije je od EU tražio više razumevanja za Srbiju po pitanju sankcija Rusiji. Rama je kazao da je u Srbiji „realnost potpuno drugačija“ i da je na sastanku sa evropskim liderima „pokušao da objasni“ da 80 odsto građana Srbije podržava ruskog predsednika Putina.

Vučić je izrazio zahvalnost predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen i evropskom komesaru za proširenje Oliveru Varheljiju, za koje je rekao da su podržali region na evropskom putu, ali je dodao da su mnoge države članice EU kritikovale Srbiju zbog odnosa prema ruskom ratu u Ukrajini.

Jedina pozitivna poruka koju je Vučić poslao nakon sastanka odnosila se na inicijativu francuskog predsednika Emanuela Makrona za stvaranje Evropske političke zajednice.

On je naveo da će Srbija podržati ovu inicijativu, jer je „to jedini način da nas evropske kolege čuju, da budemo saslušani i da shvatimo način na koji oni razmišljaju“.

Za Severnu Makedoniju je ovaj predlog pak - „neprihvatljiv“, kako je rekao premijer Kovačevski, rezigniran situacijom sa vetom Bugarske, i bez obzira na najave da će trojica lidera nastupati jedinstveno pred EU po svim pitanjima. Sa Makronom je na ovu temu Vučić verovatno razgovarao i na marginama susreta, koji ostavlja utisak da Srbija ima, barem deklarativnu, podršku Francuske. Najjača podrška za evrointegracije Srbinje za sada stiže iz Austrije, a sa austrijskim kancelarom Karlom Nehamerom, Vučić je takođe razgovarao na bilateralnom susretu. Austrija je nedavno uputila državama članicama non-pejper sa predlogom za fazno pristupanje, odnosno postepeno uključivanje zemalja kandidata za članstvo u rad EU institucija, o kome će biti reči i na ostatku samita EU lidera.

Antrfile:

Aleksandra Moreti nova izvestiteljka Evropskog parlamenta za Srbiju

Aleksandra Moreti, poslanica Socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu, izabrana je juče na funkciju predsedavajuće Delegacijom Evropskog parlamenta za odnose sa Srbijom.

Ona je na tom mestu nasledila Tanju Fajon, u ovdašnjoj javnosti poslednji put zapamćenu i u najvećoj meri prepoznatu kao zaduženu za dijalog opozicije i vlasti, uoči poslednjih izbora.

Naslednica Fajon, koja će biti na čelu Odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU-Srbija, Aleksandra Moreti, dolazi iz iste partije kao i njena prethodnica. Reč je o partiji, drugoj po snazi u Evropskom parlamentu čiji su predstavnici vrlo jasno i nedvosmisleno ukazivali na neslobodu medija u Srbiji, povezanost vrha vlasti Aleksandra Vučića sa mafijaškim strukturama, kao i teškom korupcijom za koju su osumnjičeni najviši državni zvaničnici.

Stoga, može se očekivati da i Moreti, nastavi istim putem i ritmom koji su, u odnosu prema aktuelnom režimu, već u Srbiji „utabani“, jer ovo mesto, prema međustranačkim dogovorima, pripada grupi Socijalista i demokrata, koja okuplja partije levog centra u EP.
Autor: A. POPOVIĆ
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti