O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
PRITISCI NA SRBIJU SA ZEMLJE I IZ VAZDUHA
5. Novembar 2022. godine
Politika
NOVA FAZA ZAOŠTRAVANJA KOSOVSKOG PITANJA

Hedavna pojava izviđačkih dronova iznad Raške označila je početak nove faze pritisaka na Be

ograd koji se ne smiruju poslednjih godina, a pojačani su do maksimuma upravo poslednjih dana. Osim pretnji uvođenjem viza, ekonomskih sankcija ili plaćanja energenata po ekonomskim cenama, sada su arhitekte brojnih problema zaključile da je krajnje vreme da u igru uđu i dronovi - kao najava agresivnijih mera protiv naše zemlje. Za početak - prvo oni koji ne nose oružje, da bi kasnije bili upotrebljeni i oni koji nose eksploziv i koji lako mogu da zapale Balkan.

Da su dronovi sve samo ne neki benigni i beznačajni tipovi oružja, može da se vidi u ratu u Ukrajini. Upravo zbega što nisu bezazlena stvar, Srbija ima pravo da burno reaguje i jasno kaže koje su „crvene" linije. I da Vojska Srbije obara sve što bez dozvole leti našim nebom. Kako je saopštilo Ministarstvo odbrane, Vojska Srbije je prošle nedelje prvi put nakon 1999. prinudno prizemljila inostranu letelicu na svojoj teritoriji. Kako se navodi, radi se o „komercijalnom dronu" koji se kretao iz pravca Kopaonika ka Raški. „Dron je oboren primenom mera elektronskog ometanja, u neposrednoj blizini vojnih objekata u garnizonu Raška. Vojska Srbije će i dalje, u skladu s naređenjem predsednikarepublike i vrhovnogkomandanta, obarati sve bespilotne leteliCe koje se nađu u zoni zabrane leta i u blizini vojnih objekata", navodi se u saopštenju vojske. Prinudno prizemljenje letelice je došlo da nakon upozorenja državnog vrha Srbije da će zbog primećene aktivnosti „ulaska dronova u Raški, Toplički i i Nišavski okrug, nadletanja i snimanja aktivnosti u Kopnenoj zoni bezbednosti i dve kasarne Vojske Srbije" takve letelice biti oborene. Više je nego jasno da se Srbija postepeno lomi i preko dronova. Mora da se kaže da su ovo crvene linije da bi neko poštovao naše nacionalne interese. Povodom tog pitanja, bilo da je reč o ultimatumima ili pretnjama, Beograd mora da ostane čvrst i da se poziva na međunarodno pravo, a ako smo saterani u ugao, onda da se branimo. Bez obzira na dobre sugestije koje dolaze od bilo koje strane, Srbija ne treba da se osloni na strance, već mora sama da reaguje.

Ne treba zaboraviti ni da je upravo upotreba drona dovela do ozbilj

nijeg narušavanja odnosa Srbije i Albanije kada je na fudbalskom meču 2014. godine u fudbalskom meču dve reprezentacije, kojem je prisustvovao i tadašnji predsednik Tomislav Nikolić, u centru pažnje bila bespilotna letilica koja je doletela iznad stadiona Partizana u Beogradu, a nosila je zastavu „velike Albanije". Utakmica je prekinuta u 41. minutu,

a kasnije je registrovana službenim rezultatom 3:0 za Albaniju.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić posle obaranja izviđačkog drona u rejonu Kopaonika poručio je da se Srbija ni sa kim ne sukobljava, ali da ne može da dozvoli da neko špijunira njene oružane snage. Povodom obaranja drona iznad vojnih objekata u blizini Raške rekao je da to nije prvi put da su iznad kasarni Vojske Srbije primećene takve letelice. „Primećivali smo ih danima ranije i onda smo ih upozorili. Takva vrsta izviđanja i nedozvoljenog obaveštajnog rada predstavlja svojevrstan vid agresije na suverenu zemlju", rekao je Vučić novinarima na poligonu „Pasuljanske livade" kod Ćuprije, gde je održan prikaz sposobnosti Vojske Srbije u okviru združene vežbe „Manevri 2022".

Ocenio je da se povodom tog incidenta „odmah vidi združena delatnost protiv Srbije". „Ne bih je nazvao neprijateljskom zbog različitih konotacija u kojima će se pojaviti politički akteri u zemlji i regionu koji će s jedne strane krenuti sa sprdnjom zašto bi neko koristio dronove pored satelita, a s druge strane, upitaće s kim se to sukobljavamo. Ni sa kim se ne sukobljavamo, ali da li hoćete da nam neko špijunira vojsku, da na teritoriji centralne Srbije ulazi u svaki hangar i prebrojava koliko metaka, granata imamo", rekao je Vučić. Poslednjih meseci upravo s politič

kog Zapada su nam govorili - nećete valjda krenuti u rat zbog registarskih tablica. Neki opozicioni političari i njima skloni mediji su karikirali da bi eventualni novi rat na Kosovu počeo zbog tablica. U međuvremenu, stigli su na administrativnu liniju carinici i sa dutim cevima naoružani specijalci, da bi u severnom delu Kosova bila napravljena vojna utvr

đenja. Sada iznad centralne Srbije bez dozvole lete i dronovi...

Advokat Goran Petronijević kaže da su dronovi koji su leteli iznad Raške iz istog legla kao i oni u Ukrajini. Za naš list navodi da je pretpostavka da je reč o dronovima koje je poslao NATO. „Primarni cilj tih dronova bilo je nadgledanje naših jedinica, razmeštaja, tehnike, tipova oružja, tenkove, topove... Oni očigledno računaju da može da dođe do eskalacije. Reč je o klasičnomoblikušpijunažeitu nema nikakve dileme", ka- Petronijević. Kosovski Albanci samostalno i na svoju ruku tako nešto ne bi uradili. Oni mogu da naprave incident samo na osnovu instrukcija jer oni tako rade već desetinama godina. „To je poznata i više puta ispričana priča. Isplaniraju i naprave incident, pa se onda države Kvinte pojavljuju kao mirotvorci. Pa onda one pozivaju obe strane na uzdržanost i 'peglaju' situaciju", navodi Petronijević.

A LJuban Karan, bivši oficir KOSa, kaže da treba utvrditi ko stoji iza slanja dronova i sa kakvim namerama je to urađeno. Za „Politiku" kaže da su neki od tih dronova iz Kfora koji ima jedinicu za obaveštajnoizviđačke poslove, a reč je o američkim letelicama, ali navodi da je iste takve poručila i Priština. „Verujem da će obaveštajne službe brzo da razreše ko je i sa kakvim motivima ih je poslao u Rašku. Oni koju su poslali dronove hteli su da vide ne samo šta se dešava u kasarni u Raškoj, pre svega naoružanje, ali i recimo koliko je potrebno jedinicama koje napuštaju kasarne kada su proglašene mere borbene gotovosti. Uz to da bi locirali njihove položaje na terenu", kaže Karan.

Navodi da je najvažnije da je državni vrh adekvatno reagovao, da je proglasio povišene mere borbene gotovosti, podignuta je i avijacija, i to „migovi 29", da se pokaže da će Srbija adekvatno reagovati u tim situ

acijama i da neće dozvoliti povredu vazdušnog prostora centralne Srbije. „To pravo nema niko da uradi, pa ni Kfor. Odlična je odluka da se svaka letilica koja uđe u naš vazdušni prostor obori. Pošto imamo dobre odnose s Kforom, može se proveriti da li su to njihovi dronovi i, ako jesu, da im se da upozorenje. Ti dronovi su provokacija Prištine i na to treba reagovati - da smo spremni da oborimo sve što leti u našem prostoru, a nije naše", kaže Karan.

Napominje da kosovska vojska još nema takva sredstava da može ozbiljnije da nas ugroze i da deluju s distance. Oni s tim šta imaju koriste da bi napravili zasede, s protivoklopnim sredstvima. „Kosovski Albanci uvek računaju da će neko od velikih sila pomoći u lociranju ciljeva i u modernim ratovima uvek morate da znate u svakom trenutku gde se protivnik nalazi da bi moglo da se dejstvuje s distance. Dronovi bi mogli da se iskoriste za izazivanje sukoba, tako što se može dogoditi da se preko njih napadne kasarna, vojna patrola", kazao je Karan.

A predsednik skupštinskog Odbora za KiM kaže da je zadatak oborenog drona bio snimanje „kritične vojne i civilne infrastrukture". „To ukazuje na mogućnost da možda neko želi da isplanira neku diverziju, odnosno terorističku akciju nad tim objektima ili ljudstvom", upozorio je Drecun.

Goran Petronijević smatra pak da kosovski Albanci nisu toliko naivni kao Ukrajinci i ne bi prihvatili da tako lako krenu u neki sukob koji bi eskalirao. Ali, kada imaju nekoga ko ih u tako nešto gura i obeća im nešto konkretno, spremni su da krenu i glavom u zid. Taj koji ih gura ne gleda interese lokalnih Albanaca već svoje. „To su pritisci za zemlje i iz vazduha. S tog bezbednosnog aspekta reč je klasičnoj špijunaži, a sa političkog, to je nastavak pritisaka na našu zemlju. Ne treba zanemariti da su u kopnenoj zoni konstantno prisutne lovokradice i gotovo svakog dana dolazi do ozbiljnih incidenatajer oni pucaju na naše bezbednosne službe", zaključuje Petronijević.

Antrfile:

Gde je zabranjeno puštanje dronova u našoj državi

Korišćenje bespilotnog vazduhoplova zabranjeno je na manje od 500 metara od Narodne skupštine, zgrada vlade i predsedništva, republičkih, pokrajinskih i organa lokalne samouprave, objekata vojske, sudova, javnih tužilaštva i stranih diplomatskih predstavništva, prema pravilniku Direktorata civilnog vazduhoplovstva. Zabrana važi i u blizini značajnih infrastrukturnih objekata u oblasti energetike, saobraćaja, telekomunikacija i vodosnabdevanja, osim ako vlasnik ili korisnik objekta nije odobrio let. Za letenje u blizini aerodroma, kao i za letenje na visinama većim od 100 metara iznad nivoa zeml>e, osim dobijanja odobrenja Direktorata civilnog vazduhoplovstva, potrebno je uraditi i alokaciju vazdušnog prostora kod Kontrole letenja.

„Skajlark" i „krasuha"

Nema mnogo tajni ko stoji iza slanja drona prošle nedelje. Predsednik Srbije na ovo pitanje odgovara: „Čini mi se da svi znamo i ko je obavio nešto u Baltičkom moru povodom Severnog toka. Ceo svet zna, pa se svi prave naivni. Pustite i nas da se malo pravimo naivni", odgovorio je Vučić. Ipak, dao je malo više informacija kada je kazao da su „NATO 'skajlark' dronovi juče ceo dan obigravali na Brnjaku i Jarinju". Od zemalja u regionu „skajlark" dronove zvanično poseduju Mađarska, Hrvatska i Severna Makedonija, koje su inače u NATO, a se spominje se i da je Crna Gora zainteresovana za kupovinu. Priština je naručila od SAD četiri vojne bespilotne letelice „puma", ali nema potvrde da je ta nabavka realizovana. Pre dve godine i Srbija je planirala da nabavi ruski sistem za elektronsko ratovanje „krasuha", ali ni za njega nema informacije da ga naša zemlja poseduje.
Autor: DEJAN SPALOVIĆ
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti