O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
BEOGRAD PRI DNU U EVROPI PO KVALITETU ŽIVOTA
7. Novembar 2022. godine
Danas
NAŠA PRIČA: Čist vazduh, zdravlje ili nacionalni stadion - izaberite sami

Beograd // Svetski dan čistog vazduha Beograd je dočekao u vrhu svetske liste najzagađenijih gradova u svetu. Iako gradska vlast minimizira značaj problema tvrdeći da je vazduh u Beogradu među najkvalitetnijim u Evropi, istraživanja pokazuju da je više od 6.000 smrtnih slučajeva u Srbiji, od kojih trećina u Beogradu, uzrokovano kontinuiranim izlaganjem aerozagađenju.

S druge strane, javno zdravstvo u prestonici odlikuje manjak stručnog kadra, prepune čekaonice zdravstvenih ustanova u kojima se pregledi zakazuju mesecima unapred, urgentni centar u očajnom stanju, kao i hitna pomoć u raspadu.

Prema nedavno objavljenom Globalnom indeksu kvaliteta života, Beograd se našao na samom dnu Evrope, u društvu Sofije i Bukurešta, sa ostvarenih 69 poena. Istraživanje koje objavljuje časopis Ekonomist obuhvata pet kategorija, među kojima su i zdravstvena nega i životna sredina.

Rade Panić, predsednik Sindikata lekara i farmaceuta Srbije (SLFS), kaže za Danas da je rezultat istraživanja odraz stanja u zemlji, pa i u zdravstvu. Panić ističe da loša kadrovska rešenja i organizacija uz nenamensko trošenje sredstava namenjenih za zdravstvo dovode do urušavanja sistema, a da je pandemija „ogolila postojeće probleme“. Kaže da lekar umesto propisanih 30 do 35, pregleda po 70, pa i do sto pacijenata.Dodaje da će zdravstveni radnici za boljim uslovima otići u inostranstvo, zbog čega zdravstvo neće moći da zadovolji potrebe stanovništva a jedean od dokaza je i štrajk koji traje duže od mesec dana u Klinici za psihijatrijske bolesti „Laza Lazarević“.

Milenko Jovanović iz Nacionalne ekološke asocijacije (NEA) kaže za Danas da je u poslednjih nekoliko nedelja i pored odlaganja grejne sezone usled toplog vremena došlo do višednevnog nagomilavanja emitovanih zagađujućih materija, a razlog tome je odsustvo vetra i padavina, što je, prema njegovim rečima, iskorišćeno za obmanjivanje javnosti da je meteorologija kriva za zagađenje.

- Meteo faktori poboljšavaju ili pogoršavaju stanje, a zagađenje produkuje privredna i individualna aktivnost. Ako su dosledni u pogrešnim izjavama, neka donesu mere koje obavezuju svakodnevnu, barem jednosatnu pojavu kiše i pojačanog vetra. Njenom primenom će problem aerozagađenja biti rešen - kaže Jovanović.

Ističe da su najveći aerozagađivači u prestonici individualna ložišta i manje toplane, Termoelektrana „Nikola Tesla“ (TENT) i saobraćaj, dok su, prema njegovim rečima, krivci za kontinuitet u enormnom zagađenju institucije.Napominje da je preduslov za rešavanje problema aerozagađenja da se posle deset godina negiranja i minimiziranja problem prizna, te da se krene sa urgentnim smanjenjem emisija poluatanata iz gorepomenutih izvora.

Dok se Beograđanima poslednjih nekoliko dana preporučuje da zbog prekomerno zagađenog vazduha redukuju izlaske napolje, gradski menadžer Miroslav Čučković tvrdi da je kvalitet vazduha juče u Beogradu bio među najboljima u Evropi. „Košava je učinila svoje kao i svaki put decenijama unazad. Ne nasedajte na kampanje lažnih ekologa i političara demagoga“, objavio je Čučković na Tviteru.

Pulmološkinja Tatjana Radosavljević ukazuje na to da su PM 2.5 i PM 10 čestice najopasnije i najštetnije po zdravlje i da dugotrajna izloženost aerozagađenju može imati pogubne posledice. Udisanjem ovih čestica one dolaze do najsitnijih delova pluća, odakle prelaze u krv i idu do srčanog mišića i mozga, te mogu izazvati infarkt i šlog. Radosavljević dodaje da se uticaj ovih čestica povezuje i sa nekim oblicima Alchajmerove bolesti.

- Karcinom pluća i hronična opstruktivna bolest pluća su dve najozbiljnije plućne bolesti gde je faktor rizika broj jedan aerozagađenje. Dokazano je i da se virus gripa mnogo brže širi u uslovima aerozagađenja, što nikada nije dokazano za kovid - ističe naša sagovornica.

Antrfile:

Deca i trudnice najranjiviji

Pulmološkinja napominje da su deca i trudnice posebno ranjiva kategorija. Dečja pluća nisu dovoljno razvijena, te kontinuirani kontakt sa PM 2.5 i PM 10 česticama može dovesti do razvijanja bronhijalne astme koja je sve češća kod dece. S druge strane, s obzirom da pomenute štetne čestice ulaze u krv, one preko posteljice mogu doći do fetusa i oštetiti neformirana pluća. Takođe, one mogu izazivati komplikacije u trudnoći, te se trudnicama, kao i deci ne preporučuje da izlaze napolje u uslovima ekstremno visokog zagađenja vazduha.

Autor: K. KOPRIVICA
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti