O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
AMERIČKI IZBORI ZA SRPSKU GLAVOBOLJU
10. Novembar 2022. godine
Blic
Kako će rezultat međuizbora u SAD uticati na odnoS prema Srbiji

Američki takozvani midterm izbori, odnosno izbori za Kongres i Senat, doneli su šokantne rezultate koje je malo ko predvideo.

Politički eksperti za “Blic” predviđaju da će se ovakav ishod - koji se generalno smatra povoljnim po aktuelnog predsednika Džoa Bajdena, a lošim za njegovog arhineprijatelja Donalda Trampa - na Srbiju odraziti pojačanim interesom SAD da što jače i što brže rade na rešenju kosovskog pitanja.

A to rešenje bi, kako smo u utorak videli u nacrtu predloga Francuske i Nemačke za rešenje kosovskog pitanja, praktično značilo da se Srbija pritisne da neformalno prizna Kosovo time što će pristati na nepovredivost njegovih granica “sada i u budućnosti”.

Izbori za Kongres i Senat apsorbovali su dosta pažnje unutar SAD, tako da će se verovatno Vašington u narednom periodu više posvetiti spoljnopolitičkim pitanjima, između ostalog i kosovskim problemom i situacijom u BiH.

Zato očekujem još veći pritisak na Srbiju da se ta pitanja reše - kaže za “Blic” bivši diplomata Srećko Đukić.

Šta se dogodilo na izborima u Americi? Iako se očekivalo da će republikanci “počistiti” demokrate na izborima za kontrolu Senata i Kongresa, to se nije dogodilo.

S jedne strane, demokrate jeste sputavao rekordno loš rejting Bajdena, ali ih je spaslo pitanje kontrole abortusa, koje je ove godine eksplodiralo u američkoj javnosti posle odluke Vrhovnog suda.

Tramp i njegove pristalice su se nadale velikom talasu pobeda u najvažnijim trkama za Senat i Kongres, što bi poguralo Trampovu kandidaturu na predsedničkim izborima 2024. protiv Bajdena, koji se ovog puta smatra slabim protivkandidatom.

To bi, posledično, promenilo orijentaciju administracije u Vašingtonu ka unutrašnjoj politici i odsudnoj “biti, ili ne biti” bici između Trampa i Bajdena. U drugi plan bi pala spoljnopolitička agenda, poput pritiska na Srbiju da ubrzano pristane na posredno ili neposredno priznanje nezavisnosti Kosova.

Tako bi vlada Ane Brnabić dobila na vremenu da možda čak i odloži rešenje kosovskog pitanja do eventualnog izbora novog predsednika SAD iz redova republikanaca, koji bi, poput Trampa, imao mekši odnos prema Srbiji.

Koga će oduvati politički tornado u Americi Politički analitičar Dragomir Anđelković smatra da bi se pobeda republikanaca u Kongresu i Senatu dugoročno odrazila na odnos SAD prema Srbiji.

Trampovi republikanci bi vodili drugačiju politiku prema Ukrajini kako bi smanjili ekonomske troškove. To bi nakon određenog perioda uticalo i da se smanji pritisak Vašingtona na Srbiju da uvede sankcije Rusiji - kaže Anđelković.

Ipak, ta pobeda republikanaca se nije dogodila, bar za sada. A situaciju za srpsku vladu dodatno komplikuje činjenica da će se bitka za kontrolu Senata odlučiti tek u drugom krugu izbora u jednoj ili čak dve savezne države, 6. decembra.

Pošto su odnosi između republikanaca i demokrata nikad zategnutiji, za očekivati je da će naredni dani do 6. decembra u SAD proteći u izbornoj kampanji koja će prerasti u politički tornado. Samim tim, administracija u Vašingtonu bi mogla da ima mnogo manje strpljenja i razumevanja za stavove srpske strane po pitanju Kosova i sankcija Rusiji.

Milan Krstić, doktor političkih nauka, upozorava da se ipak ne može očekivati totalni zaokret u američkoj politici u slučaju izbornog preokreta na predsedničkim izborima 2024.

Gabrijel Eskobar, specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan, Karen Donfrid, pomoćnica američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja, pa i Kristofer Hil, ambasador u Beogradu, na neki način ističu kontinuitet sa onim što je bila i Trampova politika prema regionu u velikom broju aspekata - kaže Krstić.

Postoji i bitan kontinuitet u pogledu fokusa na Otvoreni Balkan i ekonomske integracije, i generalno tog pristupa da je bitno najpre se ekonomski povezati, a da će politička nadogradnja doći kasnije. Ipak, postoje i neke razlike.

Naravno, rat u Ukrajini je promenio dinamiku politike i u ovom regionu, pa je očigledno da je sada veći pritisak na Beograd i Prištinu da se postigne neki dogovor, ali to verujem da bi isto bilo i sa administracijom Donalda Trampa - kaže Krstić.

Antrfile:

Autor: MARKO TAŠKOVIĆ
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti