| |
Pregled štampe: Svetska kriza i domaći političari
Svetka ekonomska kriza je u prva dva meseca 2009. godine i u Srbiji, u mnogim pogledima, postala realnost. U septembru i oktobru 2008, međutim, najznačajniji predstavnici vlasti u Srbiji, zaduženi za ekonomska pitanja pitanja, često su negirali ili minimizirali potencijalne efekte krize na Srbiju. U skaldu sa tim, mere za umanjenje efekata krize sprovođene su kasnije nego u velikom broju evropskih zemalja, uključujući i region.
Evo podsećanja na neke izjave o ovoj temi iz septembra i i oktobra 2008.
|
|
|
|
|
| |
Pregled, 18. septembar 2008.
Na Beogradskoj berzi očekuju da najnoviji potresi na svetskom finansijskom tržištu negativno utiču i na srpsko tržište kapitala. Ipak, niz argumenata daje pravo na realnu nadu da od jake finansijske i ekonomske krize tržišta poput srpskog mogu i profitirati, smatra direktor poslovnih operacija Berze Siniša Krneta.
|
|
|
|
|
| |
Blic, 3. oktobar 2008.
„Ono što je naša sreća u ovoj ekonomskoj svetskoj nesreći jeste činjenica da je naša centralna banka bila mnogo rigoroznija od američke centralne banke", rekao je [Mlađan] Dinkić.
Dinkić je ocenio da je greška američke centralne banke bila ta što je dozvolila da takve finansijske institucije rade bez nadzora i najavio da će predložiti guverneru NBS i ministru finansija da sve finansijske institucije, osim komercijalnih banaka, budu stavljene pod superviziju centralne banke, uključujući i investicione fondove.
|
|
|
|
|
| |
Večernje Novosti, 21. oktobar 2008.
Prema mišljenju [Borisa] Tadića problem sa kojim se Srbija suočava u pogledu Kosova, ima sličnosti sa finansijskom ekonomskom krizom sa kojom se svet trenutno suočava.
- U ovakvoj svetskoj finansijskoj krizi i mogućoj recesiji, nalazi se šansa za Srbiju, za ubrzani razvoj - rekao je Tadić. - I zato je ključno pitanje za Srbiju, narednih nekoliko meseci pitanje budžeta. Mora biti dobro projektovan i osmišljen, ne sme biti povećanja javne potrošnje. Posledice globalne finansijske krize mogu se prevazići, ukoliko budžet bude stabilizujući.
|
|
|
|
|
| |
Građanski list, 12. oktobar 2008.
Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić izjavio je juče da finansijski sistem u Srbiji nije izložen rizicima s kojima se suočavaju takvi sistemi na Zapadu u okviru aktuelne ekonomske krize. – Što se tiče Srbije, mi u ovim okolnostima, koje su otežane, imamo prednost u tome što naš finansijski sistem nije izložen rizicima s kojima se on suočava na Zapadu. Naš finansijski sistem je dobro kapitalizovan, devizne rezerve naše Centralne banke veoma su značajne i pokrivaju štednju građana – rekao je Đelić u telefonskoj izjavi Tanjugu u Vašingtonu. On je dodao da, „u tom smislu, Srbija iz ovih teških momenata može da izvuče i korist, kao svaki put kada postoji određen diskontinuitet i kriza i da to otvara i nove mogućnosti za one koji znaju da ih iskoriste”.
|
|
|
|
|
| |
Dnevnik, 16. oktobar 2008.
Svaka nesreća, pored armije gubitnika, ima i ponekog dobitnika, a po mišljenju potpredsednika srpske vlade Mlađana Dinkića, Srbija bi konačno u jednoj globalnoj turbulenciji mogla biti među retkim dobitnicima. – Srbija iz ove velike svetske finansijske krize izlazi neokrnjena, jedna smo od retkih država koja nije morala da potroši nijedan dinar za spasavanje finansijskih institucija. S druge strane, pokazalo se da je naša restriktivna monetarna politika postojana zaštita od ulaska kriza poput aktuelne.
|
|
|
|
|
| |
24 sata, 23. oktobar 2008.
Srbija, zajedno sa Kinom, i pored velike finansijske i ekonomske krize u svetu, ima veliku šansu da u 2009. bude izuzetno privlačna za strane investitore, izjavio je ministar ekonomije Mlađan Dinkić. Dinkić je rekao da je nezapamćena finasijska kriza u svetu najpre zahvatila SAD, potom razvijene zemlje EU, dok su najmanje efekata imale naša zemlja i Kina, koje beleže visoke stope rasta. On je izrazio očekivanje da će veliki evropski proizvođači, u potrazi za stabilnim profitom, seliti svoj kapital iz drugih evropskih zemalja u Srbiju, jer se pokazalo da strani finansijeri u Srbiji nisu zabeležili gubitke.
|
|
|
|
|
| |
Borba, 28. oktobar 2008.
Premijer Mirko Cvetković izjavio je juče da se sledeće godine u Srbiji može očekivati niža stopa ekonomskog rasta, ali da recesije neće biti. Ipak, naša zemlja će, prema njegovim rečima, osetiti određene efekte svetske finansijske krize 2009. godine. (...)
Sa druge strane, potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić ocenio je juče da bi Srbija u uslovima ekonomske krize, ipak, mogla da pronadje novo mestu u budućim globalnim ekonomskim odnosima. Đelić je za poslovnim "okruglim stolom" s predstavnicima Vlade Srbije naglasio da su to u ranijim ekonomskim krizama uspeli da urade Singapur i Irska.
Kako je naveo Đelić, u uslovima krize mnoge zatečene pozicije se ponovo preispituju, pa je to šansa i za neke manje zemlje da pokušaju da pronadju svoje novo mesto u globalnim ekonomskim donosima.
|
|
|
|
|
| |
Medijska dokumentacija «Ebart»
|
|
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
|