O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
Hrvatska dobrodošla u Evropsku uniju
01. Jul 2013. godine
Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju predstavlja važan i pozitivan korak za obe strane, a proces proširenja EU treba nastaviti, smatra u svom komentaru Verica Spasovska, urednica DW-redakcija za Jugoistočnu Evropu.
Dobrodošla Hrvatska u Evropsku uniju. Dobro je što Unija od 1. jula prima novu članicu u svoje redove. Da je sada 2004. godina, kada je u Uniju uz veliko slavlje primljeno deset novih članica, ova srdačna dobrodošlica bi verovatno bila nešto što se samo po sebi podrazumeva. Međutim, usred krize evra, novo proširenje propraćeno je zabrinutošću i skepticizmom. „Da li je Hrvatska novi grob za milijarde evra?“, glasio je nedavno populistički naslov u listu „Bild“ koji je raširio nove strahove od procesa proširenja. Neki Hrvatsku doživljavaju kao korumpiranu i nacionalistički nastrojenu, kao državu čija nedavna ratna prošlost još uvek kao posledicu ima hladne odnose sa Srbijom.
Političari Hrvatske svesni su da je euforija zbog proširenja EU splasnula i da će ulazak novih članica proteći bez velike pompe i skoro neprimetno. Politička elita u Zagrebu pragmatično i trezveno konstatuje da još dosta toga ima da se uradi kako bi se dostigli standardi EU. To se pre svega odnosi na zaostalu privredu, na strukturalne reforme javne uprave i na borbu protiv korupcije.

Evropska perspektiva - podsticaj za reforme

Međutim, ta opravdana samokritika ne sme da u drugi plan stavi to da je Hrvatska proteklih godina ostvarila veliki napredak. Tako je Evropska komisija nedavno pozitivnim ocijenila uspehe u borbi protiv korupcije, što se nije desilo u slučaju Bugarske i Rumunije, koje su već članice Unije. Konstruktivna saradnja sa Haškim tribunalom se takođe posmatrala kao bitan doprinos ulasku u EU. Hrvatska je danas, za razliku od nacionalistički obojenih prvih godina njene nezavisnosti, otvorena, tolerantna i pravna država. Do svega toga ne bi ni došlo da nije bilo pristupnih pregovora. Tek je perspektiva članstva u EU bila motor koji je pokrenuo reforme. Proces pristupanja EU bio je katalizator koji je ubrzao demokratizaciju te zemlje. To ne bi smeli da zaborave protivnici procesa proširenja kada kažu kako bi Unija trebalo prvo da se konsoliduje, a tek potom da prima nove članice.
Verica Spasovska, Dojče vele
Osim toga, proširenje Nemačkoj donosi više koristi nego troškova. Pokazalo se da je proces proširenja imao pozitivne efekte na nemačku izvozno orijentisanu privredu. Nisu se ostvarila predviđanja da će to kao posledicu imati i juriš nezaposlenih na tržišta rada u starim članicama Unije.

Vrata ostaju otvorena

Ne treba ispustiti iz vida ni odlučujući aspekt koji je potpuno van ekonomskih razmišljanja o prednostima i manama proširenja. Evropska unija je i mirovni projekat, pokrenut kao odgovor na stravične posledice Drugog svetskog rata. Strategija proširenja Unije na države Zapadnog Balkana je instrument za osiguranje mira na tim prostorima. Kod Hrvata još uvek postoje živa sećanja na rat i oni poznaju krhkost mira. To iskustvo može ojačati ideju ujedinjene Evrope.

Ulazak Hrvatske u EU je veliki korak i za njene susjede, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju. Hrvatska preuzima ulogu uzora drugim državama-kandidatima i može da bude motor pomirenja. Ulazak te zemlje u EU zato bi trebalo da bude ohrabrenje ostalim državama Zapadnog Balkana da ne zapostavljaju reformske procese, čak i ako je put ka Uniji dug i pun prepreka. Bundestag je svojom odlukom o davanju zelenog svetla za početak pristupnih pregovora Srbiji uputio jasan signal. To je potvrda da se evropska solidarnost ne zaustavlja na spoljnim granicama Evropske unije.

Dobrodošlica Hrvatskoj zato ne bi trebalo da bude poslednja koja je izrečena.

Komentar: Verica Spasovska

Odgovorni urednik: Ivan Đerković

Izvor: Dojče vele
Foto: Dojče vele
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti