O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
Kirbi: Ako Vučić uspe, bolje za Srbiju
15. Decembar 2014. godine
Danas | Miloš Mitrović Vi u Srbiji pričate o beloj kugi, mislim da je to zbog nepoverenja u budućnost. Ako Vučić uspe da povrati veru, biće dobro, kaže ambasador Majkl Kirbi. Ambasador Sjedinjenih Država u Srbiji Majkl Kirbi u intervjuu za Danas navodi da je sa premijerom Vučićem dosta razgovarao, pored ostalog o tome "gde Srbija treba da bude“.
"Naravno, u Evropskoj uniji. Iz mnogo razloga", ističe Kirbi.

Kako komentarišete različite izjave srpskih zvaničnika u vezi s putem Srbije u EU i kosovskim pitanjem? Predsednik Nikolić kaže da nas neće pustiti u EU dok ne priznamo Kosovo, dok šef diplomatije Dačić i premijer Vučić insistiraju da takav zahtev Srbiji - da se opredeli između Kosova i EU - niko ne postavlja.

"Amerika nije u EU. Ali nedugo pošto sam došao ovde, tadašnja državna sekretarka Hilari Klinton i Ketrin Ešton takođe su došle u Beograd i razgovarale sa predsednikom Nikolićem i tada premijerom Dačićem o normalizaciji odnosa sa Kosovom, a ne o priznavanju. Nisam primetio da su se politike SAD i EU u tom kontekstu izmenile. EU ima svoju spoljnu politiku, ali ima i svoje zemlje članice koje ne priznaju Kosovo. Bilo je priča, ali ne vidim da je u EU promenjen stav. Normalizacija odnosa nije nužno isto što i priznavanje".

Ali je tanka granica...

"Ne mislim tako. Svakako da je dijalog važan. Taj proces je u suštini normalizacija. Srpska manjina učestvovala je na većini izbora na Kosovu, vlada u Prištini formirana je uz učešće Srba sa severa Kosova. Ima razgovora o sudstvu, mnogim temama kao delu normalizacije, ali to ne mora da znači priznanje".

Liči li to na defakto priznanje?

"Pošto ne znamo kako će se stvar završiti, ne mogu o tome da spekulišem. Ali svakako rešenje podrazumeva veće učešće srpske manjine sa severa u kosovskim institucijama".

Da li su nedavni nesporazumi sa Albanijom i Hrvatskom pokvarili međunarodnu reputaciju Srbije?

"Jasno - ne. Pogledajte posetu premijera Rame Beogradu, prvu posetu albanskog premijera od 1947. Došao je posle teških događaja - fudbalske utakmice, drona... I uprkos teškim događajima, poseta se odigrala. Rekao bih da je to važno i da je poseta bila pozitivna, pošto se dogodila u složenijoj klimi nego što se očekivalo".

Da li je i Ramina izjava u Beogradu, ubeđivanje Srbije da „prihvati realnost“ i prizna Kosovo, takođe bila težak događaj?

"Ne bih rekao da je to bilo ubeđivanje, bilo je pozivanje da se nešto učini, što nije isto. Gospodin Rama ne krije da Albanija priznaje Kosovo. Očekujem da će Kosovo i Albanija i dalje pozivati Srbiju da prizna Kosovo. Srbija to ne prihvata, što je prilično glasno rekla više puta. Istovremeno, od kada sam ovde, od septembra 2011, dijalog se odvija na jasno drugačijem nivou nego pre nekoliko godina. Vučiću i Tačiju nije bio problem da se sretnu u Njujorku".

Šta mislite o zahtevima Hrvatske da se Srbija ogradi od Šešelja?

"To je komplikovana tema. Ne možemo da kažemo "uradite ovo ili ono“. To je na državama, kako će i da li će reagovati. Kad ljudi pričaju stvari koje deprimiraju druge, da li ćete ćutati ili ne, na vama je. Da li Šešelju dati više prostora u medijima ili ne, takođe. Mislim da bi srpska vlada bila srećna kada bi on nestao iz vesti".

Da li je rezolucija Evropskog parlamenta o Šešelju bila preterana, s obzirom na njegovu sadašnju relevantnost u Srbiji?

"Savršeno sam srećan što je to nestalo iz vesti. Parlamentarci rade svoj posao, to je normalno. Usvajaju zakone i rezolucije, to je oruđe kojim raspolažu. Ne mislim da je Srbija tražila da se Šešelj vrati. Pre gotovo godinu dana su ga pitali da li hoće da se se vrati pod određenim uslovima, odbio je. Srbiju su pitali da li može da garantuje da će Šešelj poštovati uslove, Srbija je odgovorila kako da garantuje kad on to ne želi. Ovog puta su rekli samo neka ide".

Da li mislite da će odustajanje Rusije od Južnog toka Srbiju dodatno približiti Evropskoj uniji?

"Energetika je ovde i u Evropi i svetu generalno vrlo važno tema. Evropska komisija je bila zainteresovana da se Južni tok izgradi, kao i za druge pravce snabdevanja prirodnim gasom. Evropa pokušava da diverzifikuje izvore energije. Južni tok je bio jedan od njih. I Srbija mora vremenom da vidi odakle će da pribavlja energiju. Da li je Južni tok potpuno mrtav ili je sahranjen pa će oživeti, videćemo".

Dakle, ne mislite da je Južni tok završena priča?

"Možda Južni tok neće da vaskrsne u tom obliku, ali ostaje pitanje snabdevanja prirodnim gasom".

Spoljnopolitičko balansiranje Srbije između Zapada i Rusije je popularna tema. Neki su uvereni u tu priču, a s druge strane iz Brisela poručuju, kao komesar Han nedavno, da je "kristalno jasno“ da Srbija ide u EU. Šta je bliže istini?

"Mislim da će Srbija ući u EU. Ubeđen sam da je to dobro i za Srbiju i za EU. Članstvo u EU ne znači da ne možete imati dobre odnose sa onima van EU, uključujući Rusiju".

I o predstojećem srpskom predsedavanju OEBS-u postoje različita mišljenja. Prema jednom, uloga predsedavajućeg je tehnička. Istovremeno, priča se da će Srbija trpeti velike pritiske SAD, EU i Rusije oko Ukrajine. Može li onda Srbiji da bude lako?

"Neće joj biti lako, ali predsedavanje će biti velika prilika za Srbiju. OEBS je važna institucija. Činjenica da je Srbija izabrana pokazuje veliki napredak zemlje i znak poštovanja i prihvatanja Srbije. Mislim da niko nije pretpostavljao, pre nego što je Srbija dobila taj posao, da će Rusija ukrasti Krim. Zbog toga će srpsko predsedavanje biti komplikovanije, ali i veća prilika za Srbiju da premosti jaz. Čini mi se da je Dačić putovao na mnoga mesta da produbi svoja znanja na tu temu. Uskoro ide u Moskvu i Kijev, susreće se sa ministrima spoljnih poslova, nedavno je bio u Briselu. Takođe, neki srpski zvaničnici išli su u SAD. Srbija je sposobna da uradi dobar posao. Ona nije odlučilac, već neko ko treba da olakša stvari. Možda i zbog svojih dobrih odnosa i sa Istokom i Zapadom, Srbija je u poziciji da taj posao obavi dobro".

Ove nedelje bićete na konferenciji "The Economist: Svet u 2015“. Tamo će biti i ruski ambasador Čepurin. Hoće li to biti prvi put posle ujedinjenja Krima sa Rusijom da se sretnete s Čepurinom?

"U četvrtak je bio na proslavi rođendana japanskog cara. Dakle, video sam ga. Nismo pričali. Ali ne krijem se od njega, niti, mislim, on od mene. Srećemo se na događajima na kojima se pojavljuju diplomate".

Biće tamo još jedna interesantna osoba, gospodin Vulin. Čuli smo vašu izjavu da on ima pravo da kaže šta hoće, a zna se da je govorio kako Amerika preko Šešelja destabilizuje Srbiju...

"Čuli ste i moju izjavu o Vulinu, da smo uspešno sarađivali s njim u vezi s Kosovom dok je bio na ranijoj dužnosti, a plodotvorna je i naša sadašnja saradnja. Nastavićemo tako".

Šta mislite o tvrdnji Vesne Pešić da vi čistite Vulina od optužbi za korupciju?

"Šta radim?"

Tako je napisala, na sajtu Peščanik 11. decembra, da vi njega čistite od korupcije.

"Koga njega?"

Vulina.

"Ne mislim da sam u situaciji da nekoga čistim ili prljam. Jer ne znam kako on troši novac. Video sam neke izveštaje u novinama, ali ne mogu ni da ga prljam ni da ga perem. To je na vašem sistemu da utvrdi. Mislim da je to fikcija".

Ivica Dačić, dok je bio premijer, u Silicijumskoj dolini je najavljivao američke investicije u Srbiji. Ima li dobrih vesti u tom smislu?

"U smislu konkretnih investicija nisam video puno. Vidim kompanije koje ovde u međuvremenu rastu i IT sektor koji u Srbiji jača. Microsoft ima ljude u Srbiji, Cisco pokušava da uradi više, Intel pravi telefone i nove kamere u Srbiji. Paypal, koji je takođe Dačić posetio, omogućio je za sada jednosmerno plaćanje. Apple ajfona sada ima u prodaji u Srbiji. To je ono što se dogodilo posle posete. Pokušavamo da povećamo broj i kvalitet programera u Srbiji, ali to je nedostatak na svetskom nivou. U tom smislu postoje programi koje podržavamo u Nišu i u Novom Sadu. Imate IT stručnjake i one koji se mogu obučiti".

Premijer Vučić kaže da ste mu prijatelj. Rekao je i da ste dobar čovek. Šta vi kažete zauzvrat?

"Imamo vrlo dobre odnose. Počelo je kad smo bili u SAD, kad je Vučić bio ministar odbrane. Išli smo, pored ostalog, na košarkašku utakmicu. Bili smo blizu terena i bio je srećan kao malo dete. Više puta smo večerali zajedno, dobra hrana i vino u skladu sa srpskim gostoprimstvom, i razgovori. Imali smo puno prilika da razgovaramo i uživao sam u tome. Razgovori su vrlo otvoreni. Kažem šta mislim, on kaže šta misli. Ne mislimo uvek isto, ali to je u redu. Mislim da pokušavamo da uradimo slične stvari. Ja želim da vidim Srbiju kao prosperitetnu zemlju u kojoj mladi ljudi osećaju da imaju budućnost, oni obrazovani i manje obrazovani. On čini napore u tom pravcu. Ali nije lako, izgubili ste mnogo godina. Ako Vučić uspe, biće bolje za ljude u Srbiji".

Kako gledate na proteste u SAD delom uzrokovane odlukama sudova da ne gone krivično policajce osumnjičene za ubistva nekoliko Afroamerikanaca? Na osnovu medijskih izveštaja, izgleda da taj deo stanovništva SAD trpi veliku nepravdu.

"Nismo savršeno društvo. Imali smo rasnu diskriminaciju nekada, ropstvo u daljoj istoriji i druge oblike diskriminacije. Godinama smo to popravljali. Ponekad se nejednakosti u društvu poklapaju sa rasnom pripadnošću. Jasno je da su policijska brutalnost i nasilje neprihvatljivi. Pravni sistem ima mehanizme za podizanje optužnica i velike porote koje na osnovu dokaza o tome odlučuju. Te odluke ponekad učine ljude nesrećnima, ali imamo poštovanje za sudove. Predsednik je pozvao vrhovnog tužioca da preispita kako je policija reagovala u nekim slučajevima, kao što je onaj u Klivlendu, gde se dečak igrao plastičnim pištoljem, ili davljenje u Njujorku. Pravo pitanje je kako je policija radila, da li da menjamo njeno postupanje. Sada je aktuelno pitanje nošenje kamera na uniformama. S druge strane, društvo je aktivno, ove stvari se ne kriju, ljudi se često glasno ne slažu. Ne prihvatam da se neslaganje izražava nasiljem, ali ljudi moraju imati priliku da pokažu da se ne slažu, to je demokratija i otvoreno društvo. Policija u tom smislu mora da se menja, kada i pod kojim uslovima koristite oružje".
Obama prekinuo torture CIA

Da li poslednji izveštaji o tehnikama CIA primenjivanim na osumnjičenima za terorizam govore o tome da su one bile ekstremne ili neophodne?

"Predsednik Obama je stavio tačku na te tehnike na dan kad je postao predsednik ili nedugo nakon toga i bio je u pravu. Ne mislim da je mučenje prihvatljivo i razočarao sam se kad sam video te izveštaje. S druge strane, bar smo dovoljno istražili sebe na 500 strana, a 93 odsto izveštaja je javno objavljeno. Dovoljno smo otvoreno društvo da se povremeno pogledamo i priznamo da radimo i pogrešne stvari. Ne slažem se sa primenom torture".
Samit sa Kinom sjajna vest

Šta mislite o predstojećem samitu Kine i zemalja Istočne i Jugoistočne Evrope u Beogradu?

"Sjajno je da se toliko ljudi vidi i razgovara o velikim investicijama, posebno o železničkoj pruzi u dve trake od Budimpešte dovde. Zna se da pruge ovde nisu baš dobre. Diplomatski rečeno. Unapređenje železnice će biti važno za ljude koji putuju vozom, za transport dobara koji je jeftiniji železnicom, preko Budimpešte dalje u Evropu. Takođe, mislim da je za Srbiju dobro da svi ti lideri sa svojim delegacijama dođu u Beograd i pokažu kako Srbija napreduje. To je širenje dobrih vesti o Srbiji".

Izvor: B92
Foto: Tanjug

Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti