|
|
POVEĆAN BROJ MIGRANATA U SRBIJI16. Oktobar 2020. godine Blic Na severu raste broj pokušaja ilegalnih prelazaka
Više od 2.000 ilegalnih pokušaja prelaska granice sa Mađarskom zabeleženo je u poslednje dve sedmice, a u Komesarijatu za izbeglice beleže veći broj izbeglica u Srbiji za 20 do 30 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Mađarska policija svakodnevno objavljuje statistiku ilegalnih prelazaka graničnog prelaza i mediji u toj državi prenose da se znatno povećao broj migranata koji po svaku cenu i van zakonskih okvira žele da se domognu zemalja u Evropskoj uniji. I u Subotici je primećeno da se veći broj pojedinaca i migranata okupljenih u manje grupe kreće prema periferiji grada, ka zonama koje vode do susedne Mađarske.
U Komesarijatu za izbeglice i migracije potvrđuju za „Blic“ da je iz Sombora organizovan prevoz za migrante.
- U ovom trenutku u 18 centara kojima upravlja Komesarijat za izbeglice i migracije boravi ukupno 6.038 migranata, a procenjuje se da ih je u zemlji, izvan centara, još oko hiljadu. Najveći pritisak je na izlaznim tačkama iz Srbije, na severu zemlje - kažu za „Blic“ u Komesarijatu za izbeglice i migracije.
Pošto kapaciteti na severu trpe veliki pritisak, saznajemo iz Komesarijata, zajedničkom akcijom MUP-a, lokalne samouprave i Komesarijata, grupa od 437 migranata prevezena je u utorak.
- Migranti su prevezeni iz Sombora u Prihvatni centar Pirot i Prihvatni centar Bujanovac, koji su ponovo otvoreni. Ovo nije prva takva akcija i sprovodi se u cilju poboljšanja uslova smeštaja i rasterećenja centara na severu te pravilne raspodele migranata u centrima u Srbiji - objašnjavaju u Komesarijatu za izbeglice i migracije.
Što se situacije u zemlji tiče, broj migranata veći je za 20 do 30 odsto nego u istom periodu prošle godine, kažu u Komesarijatu i dodaju da mnogi od njih očigledno pre zime žele da stignu do zemalja zapadne Evrope gde su se uputili.
U organizacijama koje se bave problemima i pomoći za migrante smatraju da situacija nije bezazlena, tačnije da najmanje 1.000 ilegalnih migranata boravi u Srbiji, najviše u Vojvodini.
Situacija je teška i ozbiljna.
U rejonu Vojvodine, u zoni granice sa Mađarskom kod Sombora, na tromeđi Srbije, Hrvatske i Mađarske, nalazi se najmanje 1.000 ljudi sa naše strane van smeštajnih kapaciteta. Zbog toga se razmeštaju ljudi iz tih kampova u druge da bi imali više mesta za one koji se nalaze van smeštajnih kapaciteta.
Prema našim informacijama, kampovi su opterećeni. Situacija je teška i u Subotici gde građani vide svakodnevno stotine ljudi na ulici. Rešenje se mora naći - kaže za „Blic“ Radoš Đurović iz NVO Centar za pomoć tražiocima azila i dodaje da rešenje treba da obezbedi Komesarijat sa lokalnim samoupravama.
- U drugim zemljama koje su pogođene migracijom lokalne vlasti imaju dobre budžete i široka ovlašćenja da zbrinu ljude i izbegnu katastrofu i komplikacije na lokalu koje prisustvo ljudi na otvorenom u lošim vremenskim uslovima izaziva, uz stalno guranje kod nas.
Podsetiću, svakodnevno se stotine ljudi gura kod nas u Srbiju iz Mađarske, Hrvatske, Rumunije. Protivno bilo kojim procesurama, oni ih samo uhvate i gurnu ih nazad u zemlju. Tako da imate pingpong sa ljudima izbeglicama, a to sve trpe i ti ljudi i lokalne sredine - kaže Radoš Đurić. Antrfile:
I KORONA KAO OPASNOST
U Centru za pomoć tražiocima azila poručuju da pod hitno treba nešto da se preduzme da bi se i građani i izbeglice zaštitili, da bi se dobilo na vremenu da migracija bude pod kontrolom.
- Situacija kakva je sada to ne obećava.
Kada je epidemiološka situacija u pitanju, ona utiče toliko da javnost nije toliko fokusirana na ovaj problem. Kao i kod naših građana, korona može da pogodi ljude i u smeštajnim kapacitetima. Znamo da je u Krnjači pet ljudi službenika dobilo koronu, a izbeglice nemaju koronu. Potrebno je da se oni koji vode kampove ozbiljnije ponašaju jer imaju veliki broj ljudi i njima treba zaštita.
Koncentrisanje ljudi na ovim prostorima bez kontrole i mera je takođe veliki rizik.
Najbolje bi bilo da se sredstva usmere ka lokalnim sredima, da se lokalne vlasti tim problemom bave aktivnije. Sada one nemaju dovoljno sredstava za to - kaže Đurić i ističe da je hronični problem to što sada po lošim vremenskim uslovima mnogi migranti spavaju na otvorenom ili u šatorima.
Autor: BILJANA VUČKOVIĆ
|
|
Arhiva vesti
|