O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
PUTINOV SAVEZ OTVORIO VRATA SRPSKOJ ROBI
21. April 2019. godine
Politika
TEMA NEDELjE: ŠTA NAM DONOSI SPORAZUM S EVROAZIJSKOM UNIJOM

Jovana Rabrenović

Putinova unija, kako popularno nazivaju Evroazijsku ekonomsku uniju (EAEU), otvorila je širom vrata za srpsku robu. Senku na to, međutim, baca što je rampa ipak ostala spuštena za „Fijatove” automobile. Nade za prolaz nije ni bilo, jer su Rusi zabavljeni problemima u sopstvenoj automobilskoj industriji, tako da im dodatna konkurencija ne treba.

Sporazum o slobodnoj trgovinskoj zoni sa Srbijom, prema najavama, tre,ba da bude potpisan u oktobru, čime ćemo preko 99,5 odsto robe moći da, bez carine, plasiramo na tržište od preko 180 miliona ljudi. Uniju čine Rusija, Belorusija, Kazahstan, Kirgistan i Jermenija i, u odnosu na postojeće sporazume o slobodnoj trgovini s Ruskom Federacijom, Belorusijom i Kazahstanom, sada se slobodna trgovina proširuje na još dve zemlje.

Pregovori su trajali tri godine, jer je bescarinski uvoz pojedinih proizvoda zasmetao nekim članicama koje su želele da zaštite svoja tržišta. Tokom pregovora nismo dobili sve što smo tražili, ali je ipak lista proizvoda na bescarinskom režimu proširena. Tako će naši proizvođači moći da izvoze u neograničenim količinama sve vrste voćnih rakija, kao i ovčiji i kozji sir. Dobili smo i kvotu od 2.000 tona za izvoz cigareta bez carine, kao i kvotu za 87.500 litara vinjaka i 400 tona polutvrdog i tvrdog kravljeg sira. Inače, ostale vrste kravljeg sira već se nalaze na bescarinskom režimu.

Jagoda Lazarević, specijalni savetnik potpredsednika Vlade i ministra trgovine, turizma i telekomunikacija Rasima Ljajića, kaže za „Politiku” da carine i dalje važe za nekoliko industrijskih i poljoprivrednih proizvoda koji su izuzeti iz režima slobodne trgovine. To su pre svega automobili, ali carine važe i za polovne automobile, kamione, autobuse, i to ograničenje je uzajamno.

Što se tiče poljoprivrednih proizvoda, ograničenja i dalje važe za šećer i živinsko meso. Mi smo odustali od zahteva da i njih prodajemo bez carine, jer je druga strana rekla da su za nju to vrlo osetljivi proizvode i da kompromis nije moguć.

Evroazijska ekonomska unija ponudila je koncesije za izvoz voćnih rakija i sirovog destilata, ali zbog neusaglašenosti regulative o vrednostima metil-alkohola u voćnim rakijama, koji se znatno razlikuje od domaće koja je usklađena sa EU regulativom, ovaj izvoz nije moguć do izmena ove tehničke barijere u EAEU, pa samim tim ponuđena koncesija u ovom momentu prilično gubi na značaju. Nameće se pitanje šta dobijamo novim sporazumom. Lazarevićeva kaže da je korist nesporna, jer robna razmena, posebno s Rusijom, stalno raste.

- Samim tim što će više robe biti na bescarinskom režimu, poput voćnih rakija, ovčijeg i kozjeg sira, kao i zbog robe na kvotama za koje ne važe carine, očekujemo povećanje robne razmene. Takođe, zbog trgovinske liberalizacije očekujemo dodatni priliv investicija u one delatnosti koje su sada dodatno oslobođene carine - kaže naša sagovornica.

Prema njenim rečima, najveći rezultat je taj što je srpska strana uspela da izdejstvuje ukidanje do sada važećeg „pravila direktne kupovine”, na čemu smo insistirali već godinama i čemu se najviše protivila ruska strana. Time se ostvaruje potencijalno značajna dobit merena milionima evra za naše velike izvoznike, kojima je do sada bio osporavan preferencijalni status u trgovini sa RF zbog korišćenja posredničkih firmi. Kao uslov za ukidanje ovog pravila, srpska strana je prihvatila ruski zahtev da se pojačaju kontrole (proverom faktura) pravnih lica koje učestvuju u lancu kupovine da bi se sprečile eventualne zloupotrebe preferencijalnog statusa.

Ekonomisti su ipak malo rezervisaniji, jer smatraju da sporazum ipak neće doneti dramatične promene za srpske privrednike.

Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, kaže da spektakularne rezultate ne očekuje odmah, jer sa drugim zemljama, sem sa Rusijom, spoljnotrgovinska razmena nije velika.

- Situacija se sada ipak menja utoliko što sada neki proizvodi postaju cenovno konkurentniji i videćemo da li će privrednici odgovoriti na te izazove - kaže Savić.

Prošle godine ukupna robna razmena Srbije s pet zemaljačlanicaEAEU iznosilaje 3,4 milijarde dolara. Trgovinska razmena sa Ruskom Federacijom čini 83,1 odsto ukupne razmene s EAEU. Naš izvoz u države EAEU iznosio je 1,1 milijardu dolara, dok je uvoz bio dvostruko veći - 2,3 milijarde dolara. Izvoz u RF čini 92,9 odsto srpskog izvoza u ovih pet država, a uvoz iz RF 90,2 odsto.

Mi i sada tradicionalno imamo deficitu robnoj razmeni s RF, a razlog je uvoz energenata. Prošle godine deficit na našoj strani iznosio je od 1,15 milijardi dolara. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 48,7 odsto.

Koliko je važno tržište EAEU za neke srpske proizvode, ilustruju podaci Republičkog zavoda za statistiku, u periodu 2013-2017. godine, da je prosečan godišnji izvoz sireva iz Srbije iznosio 10.690 tona, a na tržipgge Evroazijske unije je plasirano 6.858 tona različitih vrsta sireva što je 64 odsto od ukupnog izvoza sira iz Srbije, pri čemu je samo izvoz u RF u ovom petogodišnjem periodu iznosio 8.764 tone, što je 63 odsto ukupnog izvoza sira iz Srbije, odnosno 99 odsto ukupnog izvoza sira na tržište zemalja članica Evroazijske unije.

Od ukupnog uvoza cigareta u Srbiju 28 odsto čini uvoz iz RF, pri čemu je uvoz iz Rusije u Srbiju slobodan bez ikakvih carina, dok se pri izvozu cigareta iz Srbije na tržište RF plaća carina u iznosu od oko 18 odsto, što je jedan od argumenata za to što smo tražili slobodan pristup njihovom tržištu.

Antrfile:

Izvozimo sir i nektarine, uvozimo pasulj i bakar

U RF izvozimo jabuke, hulahop čarape, hartiju i karton, lekove, gume spoljne pneumatske, cirkulacione pumpe za grejne sisteme, sir, breskve, jagode, višnje, proizvode od brašna, nektarine, pokrivače podova, cevi od rafinisanog bakra; a od njih kupujemo gas, naftu, gvožđe, aluminijum, žicu od bakra, ureu, ugljenik, polipropilen u primarnim oblicima, avione, cigarete, mineralna i hemijska đubriva, kaučuk...

U nove zemlje potpisnice sporazuma, tačnije u Kirgiziju, izvozimo cigarete, mešalice, sadnice, a od njih kupujemo pasulj. U Jermeniju izvozimo cigarete, lekove, nameštaj, preparate za pranje i čišćenje, a uvozimo bakar.

U 2018. godini, ukupan izvoz sireva iz Srbije u svet iznosio je 15.000 tona, a na tržište RF plasirano je 9.872 tone sira u vrednosti od 37,5 miliona dolara, što je čak 66 odsto od ukupnog izvoza sira iz Srbije.

Autor: JOVANA RABRENOVIĆ
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti