O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
FISKALNI SAVET: 100 EVRA - NAJVEĆA GREŠKA REBALANSA
29. April 2020. godine
Danas
Beograd - Fiskalni sa savet Srbije objavio je juče da su u usvojenom rebalansu budžeta Srbije za ovu godinu date trenutno najbolje moguće ekonomske i fiskalne projekcije, ali malo je verovatno da će se one u potpunosti ostvariti, a kao „najveća i nepovratna“ greška istaknuta je pomoć države od 100 evra svakom punoletnom građaninu koji to bude želeo.

„Sada usvojeni rebalans ocenjujemo kao iznuđeno, prelazno rešenje, kom je osnovni cilj pravovremena realizacija antikriznog paketa mera države“, navedeno je u oceni uredbe Vlade Srbije o rebalansu, koju je uradio Fiskalni savet.

Iz Fiskalnog saveta upozoravaju da još nije poznato koliko će da traje epidemija, niti kakav će ona imati uticaj na pad BDP-a Srbije i umanjenje javnih prihoda, kao i da nije isključeno ni to da će Vlada u cilju zaštite zdravlja stanovništva i pomoći privredi morati da donosi nove fiskalne mere koje će uticati na promenu javnih rashoda i zaduživanja države u 2020. godini.

Podseća se i da su u ovoj godini planirani i parlamentarni izbori „nakon kojih se po pravilu usvaja rebalans koji prati promene u organizaciji nove Vlade, a kada sve ovo bude poznato budžet će morati ponovo da se menja, ovaj put na sistematičan način“.

„Najveća i nepovratna greška usvojenog rebalansa jeste predviđena isplata 100 evra punoletnim građanima Srbije. Još prilikom ocene paketa antikriznih mera Fiskalni savet je nedvosmisleno ukazao na to da je isplata 100 evra punoletnim građanima višestruko štetna“, podsetili su iz Fiskalnog saveta, kao i na to da su Vladu Srbije savetovali da od te mere odustane. Prema njihovoj oceni, ta mera je ekonomski neefikasna, jer ne može da utiče na osetno i održivo ubrzanje domaće privrede, socijalno nefokusirana, jer najveći deo sredstava nije usmeren ka objektivno materijalno ugroženim građanima kojima je zaista potrebna finansijska pomoć, fiskalno neodgovorna jer nameće dodatno i veliko zaduženje zemlje u godini u kojoj će i fiskalni deficit i javni dug imati snažan rast.

„Zbog toga sada ocenjujemo da je najveća greška usvojenog rebalansa to što on u vremenu izražene ekonomske neizvesnosti sadrži ovu izuzetno skupu i neprimerenu meru. Podsećamo i na to da država nema raspoloživih sredstava za ovu isplatu, pa će morati da se zadužuje da bi je finansirala - a taj dug će s kamatom vraćati svi poreski obveznici u narednim godinama“, naveli su iz Fiskalnog saveta.

Dodaje se i da je planirano veliko povećanje deficita budžeta Republike na oko sedam odsto BDP-a (više od tri milijarde evra), prvenstveno posledica usvojenih antikriznih mera.

Rebalans budžeta predviđa relativno velike promene i na javnim prihodima i na javnim rashodima koje će za posledicu imati snažno povećanje deficita s prethodno planiranih 20 milijardi dinara na 381 milijardu dinara.

Rebalansom je, podseća se, predviđeno da se ova sredstva prvenstveno obezbede na finansijskim tržištima - na domaćem tržištu (oko 50 odsto) i izdavanjem evroobveznica (oko 40 odsto).

„Ovakva strategija zaduživanja Srbije nije detaljnije objašnjena u Obrazloženju rebalansa i mogla bi se lako pokazati kao nepovoljna“, upozorili su iz Fiskalnog saveta. Kao primer su naveli da je stopa prinosa evroobveznice Srbije, s rokom dospeća u 2029. godini, porasla je od kraja februara do kraja aprila za oko 1,5 procentni poen (trenutno iznosi oko 2,7 odsto), a slične trendove beleže i druge zemlje u regionu zbog čega trenutno postoji oklevanje u vezi sa izlaskom na međunarodna finansijska tržišta (od početka krize samo je Mađarska izašla na međunarodno finansijsko tržište od zemalja regiona).

„Zbog svega toga smatramo da je racionalno da Srbija pregovara i o zaključivanju povoljnijih kreditnih aranžmana s međunarodnim finansijskim institucijama (MMF, Evropska unija, EBRD i drugi) umesto isključivog oslanjanja na privatne investitore na trenutno nepredvidivom finansijskom tržištu“, predložio je Fiskalni savet uz naglasak da „država ne sme da uvećava nelikvidnost u privredi“. Beta

Antrfile:

Autor: PRENETO
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti