O namaUslugeProjekti
Rubrike
Kontakt

Press
TV
www
Pod lupom
Naš stav
Pitamo vas
Ebart Lab
Drugi o nama
Galerija
SRBIJA 10. NA SVETU PO ODLIVU MOZGOVA
5. Februar 2020. godine
Blic
Alarmantni podaci iz Izveštaja o globalnoj kompetitivnosti

Srbija se našla na desetom mestu u svetu po odlivu mozgova, što je još jedna potvrda kako ubrzano ostajemo bez školovanih mladih stručnjaka.

ALEKSANDAR LATAS

Izveštaj o globalnoj kompetitivnosti za 2018. godinu Svetskog ekonomskog foruma doneo je i rang-listu sa bodovanjem koliko talentovanih ljudi napušta svoje zemlje. Po redosledu koji je objavio britanski list "Ekonomist", prvi je Haiti, a za njim idu Venecuela, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Rumunija, Jemen, Moldavija, Makedonija, Benin i Srbija.

VEĆE ŠANSE U INOSTRANSTVU Bodovi su se raspoređivali od 1 (svi talentovani ljudi napuštaju svoju zemlju) do 7 (talentovani ljudi ostaju u svojoj zemlji) i Srbija je sakupila tek 2,31 bod. Naše komšije su prošle i gore, BiH je na trećem mestu sa 1,76, Hrvatska je četvrta sa 1,88 - koliko ima i Rumunija na petom mestu, dok je Severna Makedonija osma sa 2,13 boda. Na listi su se našle i zemlje poput ratom opustošenog Jemena, koji je na šestom mestu.

Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, kaže da odliv nije počeo juče, to je nešto što poodavno karakteriše svet, školovani ljudi iz siromašnih zemalja odlaze u bogate. Nesrazmer koji kao društvo trpimo je daleko na našu štetu, jer visoko obrazovanje nije nimalo jeftino. Sa druge strane vrhunski talenti u razvijenim zemljama imaju šansu da razviju svoj pun potencijal (setimo se Pupina ili Tesle) dok ovde to, nažalost, nisu u mogućnosti.

- Ne treba gledati samo loše stvari, mnogi naši ljudi koji su visokotalentovani ovde ne bi postali ozbiljni naučnici, pronalazači ili umetnici, dok će u bogatim zemljama obeležiti oblasti u kojima se bave. Više gubimo na onima koji neće biti Tesle i Pupini, koji će biti prosečno dobri u svojim poslovima.

Značajna su ulaganja u školovanje, dok je doprinos posle minoran. Eventualno naprave kuću u zavičaju i pošalju novac rodbini, ali nisu povezani s našim institucijama, fakultetima i firmama – rekao je Savić.

BOLJA KOMUNIKACIJA S DIJASPOROM Država mora da nađe neko rešenje, ono ne može biti administrativno niti se možemo takmičiti sa bogatim zemljama, dodaje profesor Savić. Smatra, morali bi pre svega početi od dobre komunikacije sa dijasporom.

Najbolje bi bilo da stvorimo takve uslove da ljudi požele da se vrate, ali čak i ako se ne vrate, oni mogu da budu šire uključeni na različite načine, kroz pomoć državnoj upravi, saradnju sa fakultetima, kroz angažovanje na raznim projektima. Dobar primer je Hrvatska, koja ima izuzetnu komunikaciju sa svojom dijasporom.

- Mi i kada nam se pruži prilika da profitiramo od toga što su naši ljudi uspešni u svetu i kad oni požele da to nesebično podele sa nama i pomognu, to ne iskoristimo.

Srbija je više puta probala da komunicira sa dijasporom i nije se pomerila od početka, dapače tu smo komunikaciju znali i da kompromitujemo, setimo se samo zajmova za preporod Srbije – nastavio je Savić.

Poslednjih godinu dana Rumunija je povećala plate za 16 odsto kako bi zaustavila odliv radne snage i podstakla dolazak stranaca, pokazuju podaci Eurostata. Slično je i u Bugarskoj, gde su plate porasle za oko 13 odsto.

Antrfile:

UPOZORENJE I OD MMF-A

Našu zemlju mesečno u proseku napusti 4.250 ljudi, a godišnje 51.000, pokazuju podaci Evropskog statističkog zavoda.

I Međunarodni monetarni fond upozorio je u svom najnovijem izveštaju da smo zemlja u koju rado dolaze strani investitori, ali da imamo sve izraženiji problem odliva radne snage. Zato su sugerisali Vladi da donese paket mera kako bi se zaustavio odliv mozgova.

“Značajan odliv radnika, uključujući kvalifikovanu radnu snagu, smanjuje radnu snagu i produktivnost u Srbiji, što negativno utiče na rast”, navodi se u izveštaju MMF.



Autor: ALEKSANDAR LATAS
Preminula Tina Tarner
25. Maj 2023. godine
Arhiva vesti